• 22

Zar i u doba korone? Naši ratari opet pale njive, ali sada se tačno zna gde - snimljeni su

Кorišćenjem alata za detekciju spaljivanja setvenih ostataka, kao i validacijom dobijenih podataka na terenu, moguće je detektovati pojavu spaljivanja setvenih ostataka

  • 22
strniste, paljenje strnista, zito, slama Foto: Shutterstock

I ove godine ponavlja se ista priča - naši poljoprivrednici pale strništa i njive usled prolećnog čišćenja, i neretko, opet izazivaju požare pa vatrogasci u pojedinim mestima imaju pune ruke posla ovih dana. Kao da korona virus nije dovoljan problem.

Uprava za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede se aktivno bavi problematikom paljenja žetvenih ostataka od strane poljoprivrednih proizvođača, rekli su za Telegraf Biznis.

I pored činjenice da po slovu zakona mere na suzbijanju paljenja žetvenih ostataka propisuje jedinica lokalne samouprave, Ministarstvo je preduzelo još početkom 2019. godine aktivne mere sa ciljem dobijanja analitičkih izveštaja sa terena o učestalosti paljenja žetvenih ostataka sa naglaskom na identifikaciji područja na kojima je ovaj problem naročito izražen.

U tom smislu je Uprava za poljoprivredno zemljište u saradnji sa Institutom Biosens putem digitalne daljinske detekcije došla do tačnih podataka o broju paljenja tokom sezone, perioda godine kada dolazi do najviše paljenja i učestalosti paljenja žetvenih ostataka po jedinicama lokalne samouprave na području Autonomne pokrajine Vojvodine u kojoj je ovaj problem svakako najviše izražen.

- Rezultati navedenih aktivnosti su nam neposredno omogućili da identifikujemo sve kritične regione i da preduzemo aktivne mere kao Ministarstvo u čijoj je nadležnosti vršenje nadzora nad sprovođenjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji izričito zabranjuje spaljivanje žetvenih ostataka - kažu nam ono.

Najviše problema u Vojvodini, Srbobran podneo prijave 

Velika većina lokalnih sampouprava koje su od strane Uprave za poljoprivredno zemljište obaveštene o postojanju paljevina na teritoriji njihovih opština, obavestile su Upravu za poljoprivredno zemljište o preduzetim merama, koje su obuhvatale angažovanje poljočuvarskih službi, podnošenje prekršajnih prijava, kao i mera prevencije u cilju sprečavanja budućih potencijalnih paljevina.

Jedan od primera je opština Srbobran koja je nakon upoređivanja podataka sa stanjem na terenu za lokacije na kojima je nedvosmisleno potvrđeno izvršenje paljena žetvenih ostataka, podnela prijave nadležnom prekršajnom sudu, a koji postupci su još uvek u toku.

Ističu nam da Uprava za poljoprivredno zemljište i u 2020. godini preduzima mere koje će imati prvenstveno preventivno dejstvo i uticaj na smanjenje paljenja. Na adrese predsednika opština i gradonačelnika svih 145 jedinica lokalnih samouprava u Republici Srbiji Uprava je već uputila pisane dopise kojima su nadležni organi upozoreni na obaveze koje opštine i gradovi imaju prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu u cilju propisivanja mera za suzbijanje paljenja žetvenih ostataka.

Obavešteni su da Ministarstvo aktivno vrši nadzor nad sprovođenjem Zakona i ove njihove obaveze i traženo je od svake pojedinačno JLS da dostavi propise i mere koje predzimaju povodom spaljivanja žetvenih ostataka.

Do sada se izjasnilo preko 85 opština i gradova i nakon prijema ovih izjašnjenja Uprava za poljoprivredno zemljište, u zavisnosti od sadržine odgovora, preduzima dalje mere prema svakoj pojedinačnoj jedinici lokalne samouprave ( davanje instrukcija u cilju propisivanja sadržine i vrste mera koje će biti propisane, uspostavljanje koordinacije JLS sa drugim državnim organima i službama kao što su vatrogasne službe, policijske uprave...).

- Do početka naredne sezone cilj je da svaka jedinica lokalne samouprave ima propisane efikasne mere u borbi protiv paljenja, kao i efektan sistem suzbijanja paljenja na terenu sa akcentom na preventivne mere - kažu nam u Upravi za poljoprivredno zemljište pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Osim što je opasno, spaljivanje strništa je izuzetno štetno za samo zemljište. Ovakve tretiranje zemljišta dugoročno povećava troškove proizvodnje zato što osiromašuje zemljište.

Kao što smo pisali i prošle godine, država je ovog puta rešila da se obračuna sa neodgovornim farmerima i sve snima satelitima. Kako su radnije potvrdili iz resornog ministarstva za Telegraf Biznis, tačno se zna šta se radi na svakoj njivi u Srbiji.

(Vesna Bjelić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • MIKI

    23. mart 2020 | 18:39

    ZNAČI,APSOLUTNI SMO ŠAMPIONI,NEPREVAZIĐENI!

  • Ej zaludnjaci

    23. mart 2020 | 20:44

    Ratari ili seljaci,cesto i seljacine kako ih mnogi zovu moraju da rade na njivama i danju i nocu,nemaju oni pauzu ni praznik ni godisnji odmor!rade vredni izmuceni ljudi da prehrane svoju porodicu i da obezbede mnoge neradnike koji ne znaju ni kako izgleda zrno psenice ili kukuruza ali hnaju da osudjuju i vredjaju jer smeta im dim kao da su kampovali u toj njivi!zivelo selo i poljoprivreda (ono sto je ostalo od te grane)

  • Dasa

    23. mart 2020 | 19:04

    Takvi smo mi i nista nas promeniti nece...! Nadlezni samo neka sede skrstenih ruku i svojim necinjenjem potvrde svoju nesposobnost!

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>