• 3

Nedimović: Rešeni problemi svinjara, slede bolji dani na tržištu mesa

Nedimović je rekao ako se nada da su problemi koje su imali naši uzgajivači svinja prevaziđeni i dodao kako je veoma važno što je dogovorena izrada nacionalne strategije razvoja svinjarstva

  • 3
Konferencija za štampu

Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić

Na tržištu svinja stvari se menjaju i u narednih desetak dana možemo očekivati bolju situaciju, jer usled popuštanja mera protiv korone počinju normalno da rade restorani, a i naša tradicionalna tržišta u okruženju se ponovo otvaraju, izjavio je danas ministar poljoprivrede Branislav Nedimović.

- Tržišta na koja mi plasiramo su nam ponovo otvorena, jer nisu više zapljusnuta jeftinim mesom iz Nemačke i Holandije, tako da možemo da im ponovo pristupimo, a i uvek je u junu bolja situacija nego neposredno posle uskršnjih praznika - rekao je Nedimović u intervjuu za Tanjug.

On je precizirao da se radi o tržištima Bosne i Hercvegovine, Makedonije i Crne Gore koja su tri-četiri meseca bila praplavljena velikim količinama vrlo jeftinog mesa iz EU.

Nedimović je rekao ako se nada da su problemi koje su imali naši uzgajivači svinja prevaziđeni i dodao kako je veoma važno što je dogovorena izrada nacionalne strategije razvoja svinjarstva.

- Godine iza nas su bile prilično dobre za svinjarstvo kada je moglo da se zaradi 25 do 30 evra po tovljeniku, što je sasvim pristojna zarada. Međutim, sada je hrana poskupela i to je situacija koja će trajati ko zna koliko, i mi moramo imati sasvim nov pristup tome kako bismo mogli savladati izazove i sačuvati svinjarstvo - rekao je ministar poljoprivrede.

Nedimović je izjavio da Srbija zbog afričke kuge svinja koje ima u susednim zemljama ne može da izvozi svinjsko meso u Kinu, uprkos sporazumu koji je s tom državom postignut.

- Čekamo od kineske carine da odobri reonizaciju, odnosno da puste da iz onih delova Srbije gde nema afričke kuge možemo da izvezemo svinje. Kina do sada to nije nikome dozvolila, ali je sve više informacija da bi moglo nekoliko država da se nađe u tom procesu, pa očekujem prostor i za nas - rekao je ministar Nedimović.

Dodao je da su nam Rusija i EU to već odobrile i da očekuje da ni sa Kinom neće biti problema.

Nedimović je naglasio da meso zaraženo afričkom kugom svinja ne ugrožava zdravlje stanovništva, ali može da posluži kao sredstvo ekonomskog pritiska.

- To je još jedan dodatni pritisak na svinjarstvo, i ukoliko ne budemo poštovali mere preventive može da se desi da dođe do devastacije tog fonda. Ja se nadam da u Mačvi i Vojvodini gde su nam najveći resursi za proizvodnju nećemo imati afrčku kugu svinja. Na istoku nam se ona pojavila zbog ogromnih žarišta u Bugraskoj i Rumuniji i divljih svinja koje prenose bolest - objasnio je Nedimović.

Ministar je primetio da na granici sa Mađarskom nema tog problema, zbog ograde koju je ona podigla da bi sprečila ulazak migranata.

On je rekao da izvoz goveđeg mesa dobro stoji zbog otvaranja čitavog Bliskog istoka za našu govedinu, ali je dodao da je plasman svinjskog mesa na nova azijska tržišta dosta teži.

- Manji je broj stanovništva koji se hrani svinjskim mesom i ograničneni ste na određene delove sveta gde to možete da prodate. Daleki istok je ta destinacija. Tu sad ima nekoliko problema, morate dobiti njihove serfitkate o zdravstvenoj ispravnosti. Da je neko rekao pre deset godina da će Srbija da konkuriše za dobijanje sertfikata za izvoz svinjskog mesa u Vijetnam verovatno bi se svi smajali, ali to je tržište od 80 miliona stanovnika koje dobro plaća i koje želi svinjsko meso - rekao je ministar poljoprivrede.

Dodao je da se uz Vijetnam radi i na omogućavanju izvoza svinjetine u Hong Kong, Tajland, pa i u Indoneziju, iako je većinski muslimanska zemlja.

- Jedan deo njihovog stanovništva, i to veći deo, ne konzumira to meso, ali sasvim dovoljan deo postoji, veličine deset Srbija, koji ga konzumira. Moramo se boriti, veliki su logistički troškovi i izazovi, imate i konkurenciju SAD-a i drugih zemalja koje imaju sporazume o slobodnoj trgovini bez carina. To nisu bila naša tržišta, prvi put nastupamo tamo i pregovaramo i sa mađarskom vladom da probamo zajedno da se izborimo - otkriva ministar Nedimović.

On je rekao kako ministarstvo sa američkom Međunarodnom razvojnom finansijskom korporacijom (DFC) u poslednje dve godine ima dobru saradnju, a radi se o garancijskom fondu prema poslovnim bankama za pokrivanje koletarala poljoprivrednika koji žele da dobiju kredite za opremu, mehanizaicju ili prerađivačke kapacitete.

Nedimović je precizirao da se najava o subvencionisanju nabavke 750 novih traktora odnosi na program koji je razvijen sa Svetskom bankom.

- Očekujem da će biti bar toliko traktora za voćare, povrtare i stočare. Za voćare i povratare se konkurs završava 4. juna, a za stočare kreće zadnje nedelje juna. Svi imaju mogućnost da konkurišu, dovoljno da imaju registrovano poljoprvredno gazdinstvo i da imaju volju da rade - rekao je ministar poljoprivrede.

Nedimović je podsetio da proizvođači obezbeđuju 10 odsto učešća, država daje 50 odsto sredstava koja mogu da posluže kao obezbeđenje za bankarski kredit za preostalih 40 procenata sredstava.

- Nadam se da će to biti dobro, i do sada već imamo 1.000 zahteva u sektoru voća i povrća, a imamo još dva dana konkursa. Pošto kod nas sve ide u poslednjem trenutku ne bi me iznenadilo da bude dvostruko više prijava - ocenio je Nedimović.

Na primedbe predsednika skupštinskog Odbora za poljoprivredu Marjana Rističevića da ima dosta primera da korisnici podsticajnih sredstava za mlade poljoprivrednike zloupotrebljavaju taj novac, Nedimović odgovara da su kontrole u toku.

- Dok nije bilo ove mere svi su pričali zašto nema mere za mlade poljoprivrednike, sada kada ima onda će kao i u svakom poslu biti pokušaja zlouopotrebe. Mi radimo sada sistemske kontrole svih mladih poljoprivrednih proizvođača koji su dobili startap sredstva i nemojte imati nikakvu dilemu, mi imamo njihova sredstva obezbeđenja, imamo alate kako to da razrešimo i trenutno smo u kontroli sredstava iz 2017. godine - rekao je Nedimović.

Ministar je podsetio da je poljoprivreda od 2018. godine imala stalan rast doprinosa srpskom BDP-u, uz očekivanje da se taj trend nastavi i tokom 2021. godine.

- Prošle godine kada je bila korona, poljoprivreda je narasla pet odsto. To je bio ozbiljan doprinos da BDP padne samo 0,9 odsto 2020. godine. Očekujem, ako uspemo da zadržimo rezultate iz 2020, da će to biti dobro za srpsku poljoprivredu i svi su pokazetlji da ćemo biti u plusu. Sad, da li će to biti oko jedan odsto, plus, minus, ali u plusu ćemo biti sigurno - zaključio je Nedimović.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>