Ovo su trenutno žarišta afričke kuge, stigla i u Beograd: Kako će uticati na cene mesa, kako sprečiti širenje?

Do danas je na teritoriji Republike Srbije izvršeno oko 295.000 aktivnih nadzora kod domaćih i divljih svinja, od strane ovlašćene veterinarske službe i uzorkovano je preko 12.000 uzoraka krvi na brisu i briseva organa za molekularna ispitivanja na afričku kugu svinja (AКS), rečeno je za Telegraf Biznis iz Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na pitanje o trenutnom preseku stanja kada je reč o ovoj bolesti.

U 2023. godini do sada je potvrđena bolest afrička kuga svinja kod domaćih svinja na 820 gazdinstava i to na teritoriji 29 opština u 12 upravnih okruga (Pčinjski, Braničevski, Pomoravski, Podunavski, Moravički, Južnobanatski, Borski, Srednjebanatski, Zaječarski, Sremski, Šumadijski i Grad Beograd) od čega je 584 uginulih svinja.

Teme za vas

U zaraženim gazdinstvima izvršena je eutanazija 5.697 svinja. Za uginule i ubijene svinje predviđena je puna finansijska nadoknada vlasnicima životinja po hitnom postupku, objašnjavaju iz Uprave veterine za naš portal.

Gde je žarište?

Kada je reč o trenutno kritičnom području, trenutno je bolest prisutna na velikom broju gazdinstava u Braničevskom okrugu na području Južnobanatskog, Srednjebanatskog okruga i dela područja Grada Beograda na teritoriji opštine Palilula.

Pitali smo zbog toga u kojem trenutku jedna država proglašava epidemiju:

"Na osnovu rezultata dijagnostičkog ispitivanja i potvrde prisustva zarazne bolesti afričke kuge svinja na gazdinstvu, odmah se proglašava zaraženo i ugroženo područje i donose mere za sprečavanje širenja, suzbijanja i iskorenjivanja zarazne bolesti na tom području", navode nam iz Uprave za veterinu.

Preventivne mere

Afrička kuga svinja (AКS) je kontagiozna virusna bolest domaćih i divljih svinja. Glavni izvor bolesti su divlje svinje, a kada se jednom bolest prenese na domađe svinje, glavni faktori koji povećavaju rizik od širenja su n eadekvatne merama biološke sigurnosti i ljudsko ponašanje. Za ovo oboljenje svinja ne postoji specifična terapija niti imunoprofilaksa.

"Apelujemo na vlasnike i držaoce svinja da svaku promenu zdravstvenog stanja prijave veterinaru, kako bi se izvršila brza dijagnostika bolesti i u što kraćem periodu preduzele sve neophodne mere u cilju sprečavanja širenja afričke kuge svinja.

Svaki slučaj ili sumnju na pojavu virusa afričke kuge svinja treba prijaviti veterinaru ili veterinarskom inspektoru, a uzgajivači svinja treba da se pridržavaju jasnih uputstava koje je za njih pripremila Uprava za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede", naveli su iz Uprave.

Veoma je važno sprovoditi mere biosigurnosti na farmi. Tako štitimo životinje na farmi i smanjujemo rizik unosa patogena u objekat. Promena zdravstvenog stanja kod životinje ili uginuće bez vidljivog uzroka obavezuje vlasnika životinja da hitno o tome obavesti veterinara odnosno veterinarskog inspektora. Za ovu bolest za koju ne postoji vakcina od izuzetnog značaja je poštovanje dobre farmske prakse prilikom uzgoja i prometa životinja.

Кako prepoznati afričku kugu svinja

Iznenadno uginuće jedne i više svinja;

gubitak apetita; potištenost;

povišena telesna temperatura do 42°C;

krvarenja po koži (najčešće po ušima, njušci, repu, nogama, stomaku i bočnim stranama trupa); krvav proliv; pobačaji; nesigurnost u hodu; otežano disanje i kašljanje, povraćanje.

Foto Shutterstock

Šta raditi?

Ne hraniti svinje pomijama; izbegavati pašno držanje svinja; sprečiti direktan kontakt sa divljim svinjama; osobe koje su bile u kontaktu sa divljim svinjama moraju dobro oprati i dezinfikovati odeću i obuću; obavezna prijava svake bolesne ili uginule domaće ili divlje svinje nadležnom veterinaru; postaviti dezbarijere na ulazu i izlazu u objekat gde se drže svinje.

"Samo odgovornim ponašanjem i pravovremenim reagovanjem svih nas štitimo naše svinjarstvo i sprečavamo širenje ove bolesti, zbog čega je neophodno preduzimati sveobuhvatne preventivne mere u kontinuitetu, kako od strane uzgajivača svinja, tako i od strane lovaca, klanica i nadležnih službi", naglašavaju iz Uprave veterine za naš portal.

Кoliko pojava afričke kuge šteti našem izvozu?

"Naravno da utiče. Sa teritorija koje su proglašene zaraženim/ugroženim od ove bolesti nije dozvoljen promet svinja, hrane i proizvoda od svinja kako u zemlji tako i van nje", naveli su za naš portal.

Građani često postavljaju pitanja, a regionalni mediji već analiziraju - da li će biti promena cena svinjetine zbog ove bolesti, odnosno, da li postoji opasnost od poskupljenja?

"Ova bolest utiče na svinjarstvo, proizvodnju životinja i hrane poreklom od svinja jer se broj svinja smanjuje a zabranjuje se i slobodan promet. U svakom slučaju cene će diktirati tržište", zaključili su iz Uprave veterine za naš portal.

Srbija je zbog alarmantne situacije jedna od zemalja u kojima Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA), u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sprovodi intenzivnu kampanju podizanja svesti među veterinarima, farmerima i lovcima, kako bi podstakli njihovo aktivno učestvovanje u sprečavanju širenja, prepoznavanju znakova AKS-a i prijavljivanju sumnjivih slučajeva.

Za više informacija posetite sajt kampanje Evropske agencije za bezbednost hrane: https://multimedia.efsa.europa.eu/asf/#/rs/ .

(Telegraf Biznis)