• 0

Vreme čitanja: oko 1 min.

Kakvu primenu kanalizacioni mulj ima u poljoprivredi?

V. K.

Vreme čitanja: oko 1 min.

Otpad na bazi organskog porekla, kao što su ostaci biomase, može emitovati značajne količine gasova staklene bašte ukoliko se odlaže na deponiju ili se spaljuje

  • 0
Kanalizacija, kišni kolektor Foto-ilustracija: Shutterstock

Problem upravljanja komunalnim muljem u Srbiji se mora što pre rešiti, a posebno korišćenje kanalizacionog mulja u poljoprivredi, jedan je od zaključaka skupova održanih na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, čiji je fokus bio na održivom upravljanju zemljištem i otpadom.

Skupovi su održani ovog meseca u okviru dva projekta PMF-a, TwinSubDyn i ReNBES i okupili veliki broj stručnjaka koji su na panelima "Prevazilaženje izazova u primeni organskih dodataka zemljištu - sinergija nauke i privrede" i "Prevazilaženje izazova u primeni organskih dodataka zemljištu - zakonodavni okvir" pokušali da iznađu rešenja za rastuće ekološke probleme.

Kao glavni izazovi istaknuti su opadanje kvaliteta zemljišta, zagađenje podzemnih voda kao posledica intenzivne poljoprivrede, gubljenje vrednih resursa kroz tokove otpada i drugo.

- Otpad na bazi organskog porekla, kao što su ostaci biomase, može emitovati značajne količine gasova staklene bašte ukoliko se odlaže na deponiju ili se spaljuje. Imajući ovo u vidu, hitno je potrebno osmisliti strategije za korišćenje ovih resursa u skladu sa konceptima cirkularne ekonomije - navodi se u saopštenju.

Stoga su neki od glavnih zaključaka skupova da je neophodno održivo upravljanje zemljištem u cilju rešavanja potrebe za hranom, sprovođenje istraživanja radi poboljšanja kvaliteta zemljišta, i kretanje ka cirkularnoj ekonomiji u celini.

- Takođe, zabrinjava trend smanjenja organskog ugljenika u zemljištu, posebno u Vojvodini, koji se pripisuje intenzivnim poljoprivrednim praksama bez primene organskih đubriva uz stalni pad stočnog fonda - navodi se u saopštenju.

Jedan od primera dobre prakse jeste Regionalna deponija u Subotici koja kanalizacioni mulj pretvara u kompost.

Projekat TwinSubDyn se realizuje u saradnji sa partnerima iz Univerziteta u Beču, španskog Nacionalnog istraživačkog saveta i nemačkog univerziteta Martin Luter, dok se projekat ReNBES realizuje u saradnji sa Institutom za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad.

(Telegraf Biznis/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>