Iza svakog dinara stoje znoj, rizik i prekovremeni rad: Ekonomista o poslu koji mnogi rade

V. K.
Vreme čitanja: oko 1 min.

Foto: Shutterstock/Tricky_Shark

Sve više mladih privlači posao dostavljača brze hrane, naročito zbog informacija da mesečna zarada, navodno, može dostići i dve do tri hiljade evra. Na prvi pogled, to deluje kao brz i lak put do finansijske stabilnosti – ali stvarnost je daleko složenija.

Ekonomista Nemanja Antić upozorava da visoka primanja u ovom sektoru često prikrivaju ozbiljne rizike i napore.

– Ljudi vide zaradu od dve-tri hiljade evra i misle da je to sjajno, ali ne računaju da ti ljudi plaćaju svoja vozila, voze po 12 sati dnevno, padaju, prave saobraćajne prekršaje, lome zglobove i kolena. To je ekstremno rizičan posao koji niko ne može da radi godinama. Možda šest meseci, dok ne "prsne" – ističe Antić.

U praksi, posao dostavljača zahteva visoku fizičku spremnost, otpornost na stres i spremnost na rad u svim vremenskim uslovima – kiši, snegu, velikim vrućinama. Troškovi goriva, održavanja vozila ili popravke bicikala snosi sam radnik, a povrede i zamor su česte pojave.

Pored toga, ovaj vid posla često se oslanja na freelance model saradnje, što znači da radnici nemaju zdravstveno ili penzijsko osiguranje, niti pravo na bolovanje ili odmor.

Iako deluje kao privremeno rešenje za brz prihod, stručnjaci apeluju da se pre nego što se upustite u ovu vrstu posla, pažljivo razmotre svi aspekti – od zdravstvenih i bezbednosnih rizika, do dugoročne održivosti ovakvog tempa rada.

(Telegraf Biznis)