Mask izgubio 145 milijardi, Bezos 45, Zakerberg 28 - Samo ovaj BOGATAŠ nastavlja da puni račune uprkos krizi!

D. K.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Profimedia /SVEN HOPPE/AFP, /Emma McIntyre/Getty images, Tanjug/AP, Pixabay

Dok su globalna tržišta poslednjih nedelja zabeležila dramatičan pad izazvan povratkom agresivne carinske politike Donalda Trampa, jedini od deset najbogatijih ljudi na svetu kojem je bogatstvo poraslo ove godine jeste Voren Bafet (Warren Buffett).

Prema podacima sa Bloomberg Billionaires Index-a, neto vrednost Bafeta porasla je za 12,7 milijardi dolara tokom 2025. godine, uprkos velikim gubicima koje su pretrpeli drugi milijarderi. On sada ukupno ima 155 milijardi dolara, čime se nalazi na šestom mestu globalne liste najbogatijih ljudi.

U međuvremenu, tržišni šok izazvan novim Trampovim carinama na kinesku robu i evropske proizvode izbrisao je skoro osam biliona dolara tržišne vrednosti u samo nekoliko dana. Najteže su pogođeni tehnološki milijarderi: Ilon Mask (Elon Musk) je izgubio čak 130 milijardi dolara od početka godine, Džef Bezos (Jeff Bezos) više od 45 milijardi, a Mark Zakerberg (Mark Zuckerberg) 28 milijardi dolara.

Foto: Tanjug/AP

Bafetov rast bogatstva rezultat je njegove konzervativne strategije ulaganja, koja je uključivala povećanje udela njegove kompanije Berkshire Hathaway u pet najvećih japanskih trgovačkih firmi – Micui (Mitsui), Micubiši (Mitsubishi), Sumitomo, Itoču (Itochu) i Marubeni. Berkshire sada drži skoro 10% u svakoj od njih, što se pokazalo kao uspešan potez usred globalne tržišne krize, prenosi Index.hr.

Za razliku od konkurencije, Bafet je poslednjih godina prodavao akcije i akumulirao rekordne novčane rezerve koje su krajem 2024. godine dostigle čak 321 milijardu dolara. Upravo mu je ta ogromna količina dostupnog novca omogućila stabilnost i rast čak i u ovako turbulentnoj godini.

"Prorok iz Omahe" i njegova tri ključna principa

Voren Bafet, poznat kao „prorok iz Omahe“, izgradio je svoje bogatstvo kroz dugoročnu i disciplinovanu investicionu strategiju. U svom pristupu oslanja se na dugoročna ulaganja, dosledno se držeći jasnih principa.

Voren Bafet / Foto: Tanjug/AP

Svoju strategiju zasniva na kupovini potcenjenih akcija firmi koje imaju stabilne temelje, snažan menadžment i održivu konkurentsku prednost. Bafet izbegava špekulacije, a padove na tržištu vidi kao priliku da se kupe kvalitetne akcije po povoljnijim cenama.

Među njegovim najpoznatijim savetima nalazi se i čuvena izjava: „Budite uplašeni kada su drugi pohlepni, a pohlepni kada su drugi uplašeni“, kojom poziva investitore da ne slede slepo tržišne trendove, već da racionalno procene stvarnu vrednost kompanija.

Carine nazvao činom rata

Kada je reč o carinama, Bafet je izrazio zabrinutost zbog njihovih ekonomskih posledica. U intervjuu za CBS News u martu, opisao je carine kao „čin rata u izvesnoj meri“ i upozorio da one deluju kao porez na robu, potencijalno povećavajući inflaciju.

Bafet je i ranije kritikovao carine, nazivajući ih „skrivenim porezom na potrošače“. Tokom trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine 2018. godine, upozoravao je da „carine mogu naneti veliku štetu ekonomiji i ugroziti globalni rast“, sugerišući da one dugoročno štete i američkim građanima i kompanijama koje ih plaćaju kroz povećane cene proizvoda.

Uprkos tržišnim potresima izazvanim uvođenjem novih carina, Bafetova strategija očigledno pokazuje snagu upravo u ovakvim vremenima.

(Telegraf Biznis)