Gigantski projekat koji bi mogao uništiti Tursku: Hoće li Erdoganov kanal postati groblje novca?!
Bosfor je već hiljadama godina ključna trgovačka ruta, ali je danas prenapregnut. Desetine hiljada brodova svake godine koriste ovaj prolaz, pri čemu moraju čekati od 14 sati do čak četiri dana. Novi kanal trebalo bi da rastereti Istanbul, grad sagrađen na dva kontinenta, ali već na prvi pogled na dimenzije projekta jasno je da će ga biti teško ostvariti.
Nazvan Erdoganov kanal, projekat od samog početka izaziva oštre rasprave: vlasti ga nazivaju istorijskim infrastrukturnim iskorakom, a kritičari upozoravaju da bi mogao postati najskuplja greška u savremenoj turskoj istoriji.
Kanal bi trebalo da bude dug 45 kilometara, širok 275 metara i gotovo 21 metar dubok, a prolazio bi zapadno od novog istanbulskog međunarodnog aerodroma. Projekat uključuje izgradnju šest mostova, novih luka i naselja za do pola miliona ljudi. Vlada tvrdi da će ukupni troškovi biti oko 15 milijardi dolara, dok očekivani prihod procenjuje na osam milijardi dolara godišnje.
Zvanični početak gradnje obeležen je u junu 2021, deset godina nakon što je Erdogan – tada premijer – najavio ovaj megaprojekat, piše WeWo.
Gigantski radovi i tehnički rizici
Najveći izazov je sama gradnja: potrebno je iskopati više od milijardu kubnih metara zemlje, dok geolozi upozoravaju na probleme sa podzemnim vodama i pritiskom. To je razlog zašto radovi na samom kanalu još nisu počeli – lakše je prvo graditi mostove na suvom.
Dubina od gotovo 21 metar predstavlja poseban izazov: za poređenje, Severno-morski kanal dubok je tek 11 metara.
Dok Ankara najavljuje završetak u roku od sedam godina, stručnjaci tvrde da će radovi trajati najmanje dvostruko duže, a troškovi bi mogli narasti i na 100 milijardi evra.
Rizičan poslovni model
Čak i ako kanal bude završen, ostaje pitanje da li se može isplatiti.
Kroz Bosfor je 2024. prošlo 51.058 brodova, a prihod od naknada bio je oko 227 miliona dolara. Nakon povećanja tarifa mogao bi porasti na oko 260 miliona dolara. Ali, prema Konvenciji iz Montrea iz 1936, prolaz kroz Bosfor mora biti besplatan za trgovačke brodove.
Vlada tvrdi da se sporazum neće odnositi na novi kanal, ali da bi dosegla planiranih osam milijardi dolara prihoda, morala bi drastično povećati naknade – i do 30 puta više nego sada. Stručnjaci upozoravaju da bi to pre odbilo brodare nego ih privuklo, jer je Bosfor i dalje besplatan i ključna arterija prema Crnom moru.
Geopolitičke posledice
Konvencija iz Montrea reguliše i prolazak ratnih brodova kroz Bosfor i Dardanele, dok je njena primenljivost na Erdoganov kanal nejasna. Ako bi Ankara pokušala da uvede druga pravila, to bi moglo izazvati napetosti sa Rusijom, EU i SAD.
Za Moskvu, koja koristi Bosfor kao ključni izlaz iz Crnog mora, to je posebno osetljivo pitanje.
Dilema je jasna: ako prolaz kroz Bosfor ostane besplatan, kanal neće biti isplativ; ako Ankara pokuša da naplaćuje ili ograničava prolazak, rizikuje međunarodnu krizu.
Otpor u Istanbulu
Hiljade građana potpisale su peticije i protestovale, strahujući da će kanal ugroziti izvore pijaće vode i dovesti do zaslanjivanja zemljišta.
Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu nazvao ga je „katastrofom koja će uništiti grad“ i pokrenuo pravne postupke da zaustavi gradnju. Opozicija tvrdi da će porezni obveznici decenijama plaćati cenu predsednikove megalomanije.
Protivnici upozoravaju i na nekontrolisanu urbanizaciju i špekulacije nekretninama, jer je zemljište uz planirani kanal već predmet interesa domaćih i stranih investitora.
Erdoganovo životno delo ili grobnica vredna milijarde?
Za Erdogana je kanal više od projekta – to je simbol njegove moći i modernizacije. Nakon više od dve decenije na vlasti, želi da ostavi monumentalnu ostavštinu.
Ali, kanal bi mogao postati simbol njegove megalomanije, finansijskih promašaja i ekološke devastacije, ostavljajući budućim generacijama dugove i uništenu prirodu.
Zamišljen kao projekat stoleća, Erdoğanov kanal mogao bi Turskoj doneti nove dugove, političke podele i narušenu bezbednost.
(Telegraf Biznis)