Ko kontroliše cenu mesa? Stručnjak upozorava na nestabilnost tržišta i ugroženost malih proizvođača

Agroekonomista Žarko Galetin izjavio je danas da je tržište mesa nestabilno jer otkupljivači diktiraju cenu, a time su, kako je istakao, najviše ugroženi mali proizvođači.

Galetin je naveo da bi se povećanjem kapaciteta stočarstva izbegla zavisnost od uvoza, posebno svinjskog mesa iz EU, koje je jeftinije, kao i da bi dodatna stimulacija domaćih proizvođača značila i veću ravnopravnost na tržištu.

Teme za vas

Kako je rekao, velika razlika između cene tovljenika i cene mesa uvek ide na štetu primarnih proizvođača, te bi cena koja bi ih zadovoljila bila oko 280 do 300 dinara po kilogramu, što bi im omogućilo poslovanje "na pozitivnoj nuli".

On je istakao da je tržište stoke nestabilno jer proizvođači ne mogu da ga kontrolišu, već cenu određuju otkupljivači, klaničari i trgovci.

- Na tržištu žive stoke ne možete da diktirate cenu i da budete sigurni da ćete dugoročno pokrivati troškove. Tržište tovljenika je najslabija karika, a cena se zatim "gomila" kroz preradu i trgovinu, pa dobijamo situaciju da su tovljenici jeftini, a meso skupo. Tada najviše zarađuju klaničari i trgovci -  naglasio je Galetin za RTS.

Prema njegovim rečima, klaničari i veliki trgovinski lanci diktiraju cenu, pa je kod njih, kako je naveo, i "nož i pogača", uz jasno definisanu zaradu.

Galetin je naglasio da je tržište mesa "male elastičnosti", pa povećanje cena od deset odsto dovodi do pada tražnje od svega tri do četiri odsto, što otkupljivačima i dalje omogućava zaradu.

- Trgovci "ispipavaju puls" potrošača i proveravaju dokle cene mogu da rastu, a da promet značajnije ne opadne - rekao je Galetin.

Istakao je da bi dugoročni kupoprodajni ugovori između proizvođača i otkupljivača mogli da budu rešenje za stabilnije tržište, pod uslovom da se poštuju proizvodni troškovi, kao i interesi klaničara i trgovaca.

- Sedamdeset do osamdeset odsto ponude dolazi od malih i srednjih proizvođača koji nemaju kapacitete ni tržišni autoritet da sklapaju velike aranžmane. Spas za njih je udruživanje i ukrupnjavanje ponude, kako bi postali ozbiljniji pregovarači - navodi agroekonomista.

Na pitanje šta država može da uradi, Galetin je odgovorio da je neophodno povećati kapacitete stočarstva, kako Srbija ne bi bila zavisna od uvoza, posebno svinjskog mesa iz EU, koje je jeftinije, kao i da je potrebno dodatno stimulisati domaće proizvođače kako bi bili ravnopravni na tržištu.

(Telegraf Biznis/Tanjug)