Srbija beleži rast zaštićenih područja: Novi izveštaj otkriva ključne podatke o biodiverzitetu

D. J.
Vreme čitanja: oko 1 min.

Foto-ilustracija: Shutterstock

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je danas da je Izveštaj o stanju prirode u Srbiji za period od 2021. do 2023. godine, koji je usvojen na poslednjoj sednici Vlade, potvrdio napredak u unapređenju stanja zaštićenih područja, povećanju površina pod zaštitom i očuvanju biološke, geološke i predeone raznovrsnosti.

Ministarka Sara Pavkov izjavila je da je u Izveštaju prepoznato da je Srbija jedan od ključnih centara biološke raznovrsnosti u Evropi i da su u navedenom periodu pokrenuti važni koraci ka uvođenju ekonomskog vrednovanja biodiverziteta, navodi se u saopštenju.

"U periodu od tri godine ostvaren je konkretan napredak u povećanju broja zaštićenih područja i unapređenju zaštite vrsta i njihovih staništa. Kroz povećanje površina pod zaštitom, unapredili smo i mere zaštite strogo zaštićenih vrsta i njihovih staništa, ali i unapređenje upravljanja zaštićenim poručjima", rekla je Pavkov.

Takođe, ukazala je da je u Izveštaju posebno naglašeno strateško opredeljenje Srbije za sprovođenje mera energetske efikasnosti, kao jednog od osnovnih preduslova uspešne energetske tranzicije, smanjenja potrošnje energije i jačanja konkurentnosti domaće privrede.

"Ovi koraci predstavljaju temelj održivog razvoja i dugoročnog očuvanja prirodnih resursa Srbije“, rekla je Pavkov.

Istovremeno, Pavkov je naglasila je da izveštaj predstavlja važnu osnovu za dalje kreiranje nacionalnih politika u ovoj oblasti.

"Ovaj dokument daje sveobuhvatan prikaz stanja prirode i ključnih faktora koji utiču na prirodne vrednosti, a naš cilj je da posluži kao osnov za utvrđivanje dalje strategije i nacionalne politike za efikasniju primenu evropskih standarda u ovoj oblasti", rekla je Pavkov.

Ministarka je istakla da je posebno važno integrisanje zaštite prirode u sve relevantne sektorske politike.

"Integracija principa zaštite biodiverziteta u druge oblasti, odnosno u poljopriredu, šumarstvo, vodoprivredu, energetiku, saobraćaj, građevinarstvo i turizam, uz podizanje svesti građana i privrede, ključni su koraci ka održivom razvoju i očuvanju prirodnih resursa", zaključila je ona.

(Telegraf.rs/Tanjug)