Stari gastarbajter opisao koliko se život u Nemačkoj promenio: "Ja sam tu od osamdesetih, sad me saslušajte"

Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Shutterstock

Poslednjih decenija veliki broj građana Hrvatske odlučio je da sreću potraži izvan granica zemlje. Najčešće odredište bile su Nemačka i Austrija, ali i druge zapadnoevropske zemlje u koje su ljudi odlazili u potrazi za boljim uslovima života, stabilnijim poslovima i uređenijim sistemom. Iako se poslednjih godina trend iseljavanja donekle smanjio, u tim zemljama i dalje živi veliki broj Hrvata.

Ipak, život u inostranstvu nije uvek onakav kakvim ga mnogi zamišljaju. Iza viših plata često se kriju visoki troškovi života, stroga pravila i obaveze koje mnogima predstavljaju ozbiljan finansijski i administrativni izazov, pa stoga mnogi sve češće razmišljaju o povratku u Hrvatsku.

U poslednje vreme na forumima i na društvenim mrežama na kojima postoje grupe koje okupljaju naše ljude u dijaspori, sve češće dolazi do poređenja "nekadašnjeg" i "današnjeg" standarda u zapadnoevropskim zemljama, posebno u Nemačkoj.

Upravo takva rasprava otvorila se na Fejsbuk stranici "Balkanci u Nemačkoj", gde je jedan korisnik podstakao zanimljivu temu o promenama životnog standarda kroz decenije. On je postavio pitanje: "Da li se drastično promenila Nemačka od perioda kad je valuta bila nemačka marka u odnosu na današnji evro? Ima li vas koji ste duže ovde da saznamo, jer svi pričaju, a nisu bili tu", napisao je.

Nostalgična sećanja

Njegova objava vrlo brzo je izazvala veliki broj komentara i podstakla nostalgiju i sećanja onih starijih, ali i oštra poređenja današnjeg i nekadašnjeg vremena. Mnogi su se složili da se životni standard značajno promenio, te da su troškovi danas osetno viši u odnosu na razdoblje nemačke marke.

Jedan od korisnika koji tvrdi da u Nemačkoj živi od 1981. godine napisao je: "Život je mnogo skuplji u evrima nego u markama. U osamdesetima je čovek mogao sam da radi i izdržava porodicu, pa čak i da ide na godišnji odmor. Moj stan od 74 kvadrata bio je 456 maraka, plata 3.000 plus dečji dodatak. Benzin je bio 91 fening. Za 50 maraka mogla su da se napune cela kolica u Aldiju ili Peniju. Za 100 maraka trebala su još jedna kolica", napisao je.

Drugi komentatori dodatno su potvrdili njegovu priču. Jedan korisnik prisetio se ranih osamdesetih i cena koje su, kako kaže, danas nezamislive: "Sećam se tog vremena. Mogao si 1980. godine da kupiš Mercedes 200D za 26.000 do 28.000 maraka nov. Cigarete Malboro bile su 1,49 maraka", dok je treći dodao: "Ovo danas nažalost nije ni 'n' od Nemačke iz osamdesetih i početkom devedesetih. Onih 2.600 maraka tada je vredelo kao današnjih 6.000, ako ne i 7.000 evra."

"Novca bilo kao u priči"

Neki od komentara isticali su i koliko se radilo i zarađivalo u to vreme, naglašavajući da je novac imao drugačiju vrednost i da se lakše dolazilo do ušteđevine.

"Ja sam u maju 1980. prvi put došao u Nemačku. Ma za jednu subotnju dnevnicu od 12 sati po 18 maraka, koja se isplaćivala u kešu, živeo sam kao lord celu nedelju, plata ostajala netaknuta. Plus što je svaki dan mogao da radi prekovremeno ko je hteo da radi, novca je bilo kao u priči, a bio je vredan, pogotovo kad se otišlo u Jugoslaviju, 100 maraka nisi mogao da potrošiš koliko god da si častio društvo."

"Znači, mogao si od plate da platiš 6 kirija sa strujom, to je kao danas 7.000 evra da imaš platu, a danas plata 2.500 maksimalno, eto ti razmere… Ja sam 1993. mogao da platim kiriju radeći 4 dana", dodao je korisnik.

Sličnu priču ispričao je i jedan čovek koji je u dijaspori od 1971. godine.

"Naravno da se mnogo toga promenilo. Ja sam od 1971. u dijaspori. Nije se samo Nemačka promenila, već i druge zemlje. Naravno da cene rastu, to je svuda. Ali je žalosno što mnogi koriste te zemlje zarad nezaposlenosti itd. Tako da mi koji radimo pošteno i gledamo dijasporu kao i našu domovinu ispaštamo zbog takvih pojedinaca. Ne daje zemlja, već se nama uzima od poreza", napisao je.

U raspravi su se mogla pročitati i mišljenja da se promenila ne samo valuta nego i celokupni društveno-ekonomski sistem.

"Došao 2018. i već sad mogu reći da ide u tri lepe, brzinski… Islamizuje se punom parom. Nekome je u interesu da uništi Evropu. I sam sam musliman (da me ne shvatite pogrešno), ali ovo, ovo je zlo za sve nas. U budućnosti (bilo kad), rat je neizbežan", zaključio je.

(Telegraf Biznis/Dnevno.hr)