„Dot-com kraljica“ iza sebe ostavila haos: Obećavala milijarde i bolju budućnost, a mnogima ostavila dugove!

B. T.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Shutterstock

Godinama je važila za jednu od najuticajnijih žena evropske tehnološke scene. Osnivala je fondove, savetovala startape, nastupala na međunarodnim konferencijama i bila simbol nove generacije preduzetnika.

Danas se, međutim, ime Džulije Mejer, nekada poznate kao „Dot-com kraljica“, nalazi u središtu opsežne istrage britanskih medija.

Privučeni velikim obećanjima i mogućom zaradom

Iza niza ambicioznih poslovnih projekata ostali su neisplaćeni računi, zaposleni koji tvrde da nisu dobili zarade, investitori razočarani ishodom ulaganja i dobavljači koji godinama pokušavaju da naplate svoja potraživanja.

Kako Gardijan navodi da je tokom više meseci razgovarao sa desetinama bivših zaposlenih, investitora i poslovnih partnera koji opisuju sličan obrazac poslovanja. Mnogi tvrde da su privučeni velikim obećanjima o razvoju inovativnih kompanija i milijardama koje bi nove tehnologije mogle da donesu, ali da su se na kraju suočili sa finansijskim problemima i neispunjenim obavezama.

Neisplaćene zarade i obaveze prema dobavljačima

U centru pažnje nalazi se njena kompanija Entrepreneur First, kao i više kasnijih poslovnih poduhvata u Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Pojedini projekti završavali su se bez isplaćenih plata ili sa dugovima prema dobavljačima, dok su istovremeno pokretane nove poslovne inicijative.

U tekstu se navodi i da su pojedine kompanije povezane sa Mejer završile u stečaju ili likvidaciji, dok su bivši saradnici ostali bez mogućnosti da naplate svoja potraživanja. Neki od njih tvrde da su izgubili značajne iznose novca, dok drugi navode da su mesecima radili bez primljenih zarada.

Bila primer uspeha tehnološke scene

Džulija Mejer nije želela da se oglasi povodom optužbi. Odbila je i poziv za intervju, iako joj je dostavljen detaljan spisak pitanja u vezi sa iznetim tvrdnjama, ali nije pružila odgovore na konkretne optužbe.

Njena karijera svojevremeno je predstavljana kao primer uspeha evropske tehnološke scene. Često je učestvovala na konferencijama posvećenim inovacijama i preduzetništvu, a brojni mladi osnivači kompanija upravo su u njenim fondovima i programima videli priliku za razvoj svojih ideja.

Blještava svetla startapova i stvarnost iza scene

Najnovija istraga, međutim, baca sasvim drugačije svetlo na taj period i ponovo otvara pitanje koliko su obećanja iz sveta startapa ponekad udaljena od stvarnosti. Istovremeno, slučaj je pokrenuo raspravu o odgovornosti osnivača tehnoloških kompanija prema zaposlenima, investitorima i poslovnim partnerima, posebno kada ambiciozni projekti ne ostvare očekivane rezultate.

Gardijan ističe da se istraga zasniva na dokumentaciji, sudskim spisima i svedočenjima većeg broja bivših saradnika, dok pojedini navodi nisu predmet pravosnažno okončanih sudskih postupaka.

(Telegraf Biznis)