Hrvatima preti manjak od 327.000 radnika: Spas traže u strancima i penzionerima

Hrvatska bi do 2035. godine mogla da se suoči sa nedostatkom čak 327.000 radnika, upozorava Svetska banka. Iako zaposlenost raste, a nezaposlenost opada, starenje stanovništva i smanjenje broja radno sposobnih ljudi predstavljaju sve ozbiljniji izazov za privredu.

Zbog toga se kao jedno od rešenja sve više pominju strani radnici, ali i penzioneri koji žele da nastave da rade.

Teme za vas

Prema Strategiji poslovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) do 2030. godine, najveći izazov tržišta rada u narednim godinama neće biti nezaposlenost, već nedostatak ljudi koji mogu da popune radna mesta.

Projekcije Zavoda pokazuju da bi broj zaposlenih u Hrvatskoj mogao da poraste sa približno 1,73 miliona u 2025. na 1,84 miliona u 2030. godini.

Istovremeno, očekuje se smanjenje broja nezaposlenih sa oko 80.000 na manje od 60.000.

Međutim, povoljni pokazatelji zaposlenosti imaju i drugu stranu: poslodavci će sve teže pronalaziti nove radnike.

Prema analizi Svetske banke, ponuda radne snage u Hrvatskoj mogla bi da se smanji za oko 291.000 ljudi do 2035. godine, dok bi privredni rast mogao da poveća potražnju za dodatnih 36.000 radnika, kako prenosi hrvatska Danica.

To bi stvorilo razliku od približno 327.000 radnika između raspoložive radne snage i potreba privrede.

Reč je o dugoročnoj projekciji zasnovanoj na demografskim i ekonomskim pretpostavkama, a ne o broju trenutno nepopunjenih radnih mesta.

Posebno su pogođeni sektori građevinarstva, turizma, ugostiteljstva, saobraćaja, industrije i različitih uslužnih delatnosti.

Hrvatska se već godinama sve više oslanja na radnike iz inostranstva.

Prema podacima koje navodi OECD, među stranim radnicima tradicionalno su zastupljeni državljani Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih zemalja Zapadnog Balkana.

Poslednjih godina značajno je povećan i dolazak radnika iz Nepala, Indije, Bangladeša i Filipina.

Hrvatski zavod za zapošljavanje ocenjuje da će dalji rast zaposlenosti sve više zavisiti od migracija, ali i od povećanja produktivnosti.

To znači da će privreda morati ne samo da privlači nove radnike već i da bolje koristi postojeću radnu snagu.

Jedno od rešenja koje se sve ozbiljnije razmatra jeste veće uključivanje penzionera na tržište rada.

Penzijska reforma iz 2025. godine proširila je mogućnosti rada nakon odlaska u penziju.

Penzioneri u Hrvatskoj, pod propisanim uslovima, mogu da rade puno radno vreme uz isplatu polovine penzije ili polovinu radnog vremena uz punu penziju.

Prema podacima Eurostata za 2023. godinu, nakon odlaska u starosnu penziju nastavilo je da radi oko pet odsto hrvatskih penzionera, dok je prosek Evropske unije iznosio približno 13 odsto.

HZZ zbog toga očekuje povećanje broja radno aktivnih penzionera, uz dodatne programe osposobljavanja i povezivanja sa poslodavcima.

Pored zapošljavanja stranaca i penzionera, hrvatske institucije ukazuju i na potrebu uključivanja mladih, povratnika iz inostranstva i drugih osoba koje trenutno nisu aktivne na tržištu rada.

Važnu ulogu imaće i dodatno obrazovanje, prekvalifikacije i razvoj veština koje poslodavci traže.

OECD upozorava da bi se radno sposobno stanovništvo Hrvatske moglo značajno smanjiti tokom narednih decenija, što bi dodatno opteretilo privredu i javne finansije.

Za Hrvatsku zato pitanje više nije samo kako otvoriti nova radna mesta, već i ko će na njima raditi.

A za radnike iz Srbije i drugih zemalja regiona, ovi trendovi pokazuju da bi potražnja za radnom snagom u susednoj zemlji mogla da ostane značajna i u godinama koje dolaze.

(Telegraf.rs/Danica.hr)