Procurelo 15 miliona tajnih dokumenata velike banke: Tramp, Epstajn i oligarsi u centru afere

B. T.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Dojče banka / Foto: Shutterstock

Najveća nemačka banka, Dojče banka (Deutsche Bank), ponovo se našla u središtu velike međunarodne afere nakon što je u javnost dospelo više od 15 miliona internih dokumenata koji otkrivaju detalje o poslovanju sa kontroverznim klijentima, sumnjivim finansijskim transakcijama i mogućim propustima u sprečavanju pranja novca.

Među imenima koja se pojavljuju u dokumentaciji nalaze se američki predsednik Donald Tramp, osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstajn i bogati ruski biznismeni.

Kako prenosi hrvatski Index, pozivajući se na Dojče vele, dokumentacija sadrži više od devet miliona elektronskih poruka, kao i interne izveštaje, prezentacije i kalendarske zapise. Materijal su dvojici novinara iz Indije i Južne Afrike dostavile nepoznate osobe, a u njegovoj analizi učestvovali su novinari više međunarodnih redakcija, uključujući Špigl, ZDF, Njujork tajms i Fajnenšel tajms.

Napravili spisak 200 najbogatijih Rusa

Jedno od otkrića odnosi se na nastojanja banke da proširi poslovanje sa bogatim ruskim klijentima, uprkos upozorenjima o mogućim finansijskim i regulatornim rizicima.

Prema navodima nemačkog Špigla, banka je krajem 2020. godine planirala da prihode od poslovanja sa imućnim ruskim klijentima poveća sa 28 miliona na čak 50 miliona evra do 2023. godine.

U okviru nove strategije, predstavljene upravi u decembru 2020, sastavljen je i spisak 200 najbogatijih Rusa koje je banka želela da privuče.

Takvi planovi nastavljeni su uprkos preporuci pravnika njujorškog finansijskog regulatora iz septembra 2020. da banka ozbiljno razmotri povlačenje sa ruskog tržišta. Na rizike su upozoravali i interni stručnjaci za finansijski kriminal.

Nakon početka rata u Ukrajini u februaru 2022, banka je najavila povlačenje iz Rusije, ali taj proces još nije u potpunosti završen.

Dokumenti otkrivaju i detalje poslovanja sa Trampom i Epstajnom

U procuriloj dokumentaciji nalaze se i podaci o ranijem poslovanju banke sa Džefrijem Epstajnom, kao i o transakcijama povezanim sa Donaldom Trampom.

Posebnu pažnju privukla je informacija da je banka 2017. godine navodno greškom poslala Trampovu poresku dokumentaciju bez oznake poverljivosti.

Američki predsednik reagovao je na ove navode tokom boravka u Manili.

- To nisu smeli da urade. Nezakonito je učiniti tako nešto - izjavio je Tramp.

Dokumenti, prema medijskim izveštajima, otvaraju i pitanja spornih poreskih modela koje je banka navodno osmišljavala za imućne klijente.

Pominju se i poslovi povezani sa trgovinom oružjem, finansiranjem kompanija iz industrija sa velikim negativnim uticajem na klimu, kao i nastavak vođenja donatorskih računa nemačke stranke AfD uprkos internim protivljenjima.

Direktor priznao greške, banka tvrdi da se promenila

Predsednik uprave Dojče banke Kristijan Zeving priznao je da su određene odluke iz prošlosti mogle biti drugačije.

- Gledajući unazad, uvek se može reći da su prioriteti u nekom trenutku mogli biti drugačije postavljeni. Nisam bezgrešan - rekao je Zeving za Handelsblat.

On je objasnio da mu je prilikom provere klijenata bila važna efikasnost, ali je odbacio tvrdnju da je nameravao da zanemaruje rizike.

Predsednik Nadzornog odbora Aleksander Vinants stao je u njegovu odbranu, navodeći da tokom svog mandata nije video nijednu Zevingovu odluku koja bi izazvala zabrinutost.

Banka ne osporava autentičnost do sada objavljenih dokumenata, ali naglašava da se pojedini događaji odnose na period od pre čak dve decenije.

Prema njenim navodima, od 2019. do 2025. godine u unapređenje internih kontrola uloženo je sedam milijardi evra.

Akcije banke pale više od šest odsto

Objavljivanje informacija izazvalo je i reakciju investitora.

Akcije Dojče banke u utorak su u jednom trenutku izgubile čak 6,2 odsto vrednosti i pale na 30,88 evra, čime su se našle među najvećim gubitnicima nemačkog berzanskog indeksa DAX.

Nemački ministar finansija Lars Klingbajl najavio je da će regulatorna tela pažljivo ispitati slučaj, uz zahtev da banka transparentno objasni kako je rešavala ranije nedostatke u internim kontrolama.

Uprkos negativnoj reakciji tržišta, iz Dojče banke poručuju da ne očekuju značajnije finansijske posledice zbog curenja dokumenata.

Banka ističe da su sporni događaji već bili predmet ranijih provera i da je u međuvremenu sprovela temeljne promene u načinu poslovanja.

Ipak, objavljivanje miliona internih dokumenata ponovo je otvorilo pitanje koliko su velike finansijske institucije uspevale da kontrolišu rizike u poslovanju sa najbogatijim i najuticajnijim klijentima.

(Telegraf Biznis/Index.hr)