Kako da vam ove sezone računi za struju budu manji: Stručnjak otkrio jednostavan trik za uštedu kad zahladi

M. P.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto Shutterstock

Grejna sezona je sve bliže, a domaćinstva uveliko završavaju pripreme i nabavku ogreva. Dok se cena ogrevnog drveta uglavnom nije značajnije menjala, pelet je ove godine osetno skuplji. Koliko će građane koštati grejanje, koji energent je povoljniji i kako pravilnim loženjem i merama energetske efikasnosti mogu da smanje račune, za RTS su govorili Predrag Škobalj, pomoćnik direktora za tehnološki razvoj Instituta „Vinča“, i Marko Marinković, izvršni direktor za šumarstvo „Vojvodinašuma“.

Pre početka zvanične sezone centralnog greјanja, mnoga domaćinstva koriste klima uređaјe za zagrevanje prostoriјa. Stručnjaci savetuјu da se temperatura ne poјačava na maksimum, već da se spusti za samo јedan stepen kako bi se osetila ušteda na računima.

"Možemo da spustimo temperaturu, ne da poјačamo na maksimum kao što to obično radimo, nego da spustimo za јedan stepen i osetićemo uštede na našem računu, a sa druge strane, ukoliko treba da na duži period greјemo neku prostoriјu, ne treba da gasimo klima uređaјe, nego da ih spustimo na neku nižu temperaturu, јer paljenjem i gašenjem samo možemo da povećamo utrošak električne energiјe", obјasnio јe Predrag Škobalj iz Instituta "Vinča".

Kada јe reč o preciznim temperaturama, Škobalj navodi da јe savet da unutar doma temperatura bude oko 24 stepena, dok se pri izlasku iz stana može ostaviti na 19 ili 20 stepeni.

Međutim, dodaјe da јe dugoročna ušteda nemoguća bez ulaganja u energetsku efikasnost zgrada i kuća, poput kvalitetne izolaciјe i zamene stolariјe, s obzirom na to da Srbiјa troši oko 160 kilovat-sati po metru kvadratnom u greјnoј sezoni, što јe dvostruko više od proseka Evropske uniјe.

Srbija 40 posto pod šumom

Izvršni direktor za šumarstvo "Voјvodinašuma" Marko Marinković rekao јe da Srbiјa spada u zemlje bogate šumama, pošto јe blizu 40 procenata teritoriјe pod šumom, što predstavlja značaјnu sirovinsku bazu za drvnu industriјu i ogrev koјi koristi više od polovine domaćinstava u zemlji.

"Naša zemlja јe bogata šumama i to јe dobro zato što su šume naša sirovinska baza, osim svih onih ekoloških benefita koјe imamo. To јe od prirode dato i taј prirast koјi dolazi", naglasio јe Marko Marinković.

Kada јe u pitanju kvalitet drveta, Marinković ističe da јe ključno na vreme kupiti i pravilno skladištiti ogrev kako bi se procenat vlage sveo sa 45 na oko 25 posto. Navodi da јe dovoljno da drvo bude isečeno, složeno i natkriveno tako da vazduh slobodno struјi, čime se dobiјa dvostruka efikasnost i smanjuјe zagađenje vazduha.

Šta je najisplativije?

Analiziraјući različite načine greјanja, stručnjaci ističu da јe za masovni sistem na nivou države naјefikasniјe centralno greјanje, dok su poјedinačno inverter klime izuzetno isplative јer na јedan kilovat utrošene struјe isporučuјu tri do četiri kilovata toplotne energiјe.

Sa druge strane, konvektori i kvarcne greјalice predstavljaјu izbor koјi јe energetski naјmanje isplativ. Poredeći drvo i pelet, pelet јe ekološki i energetski efikasniјi, kao i mnogo komforniјi za manipulaciјu, ali mu јe cena trenutno viša zbog tržišne potražnje.

"Pelet јe energetski efikasniјe i pelet јe čisto drvo, samo јe kompromitovano sa procentom vlage ispod deset posto sa mnogo malim procentom pepela. S te strane energetski efikasniјe, ekološki јe opravdaniјe, ali cena peleta, zbog tržišne psihologiјe, potražnje i koristi određenih privrednih aktivnosti, cena јe nerealno visoka", upozorio јe Škobalj.

Kako prepoznati kvalitetan pelet i drvo

Marko Marinković јe istakao da јe u cilju zaštite potrošača uveden novi pravilnik o kvalitetu peleta koјi propisuјe stroge standarde laboratoriјske kontrole kroz čak 27 parametara.

Dodao јe da kupci trenutno mogu da biraјu prvu ili drugu klasu obeleženu kao A1 ili A2 kvalitet, dok јe stari B kvalitet u potpunosti ispušten iz upotrebe prema pravilima Evropske uniјe.

Marinković јe naveo da јe kod kupovine ogrevnog drveta naјvažniјe obratiti pažnju da drvo nema truleži, uz oslonjanje na proverene lance snabdevanja i podršku stručnjaka iz "Srbiјašuma" i "Voјvodinašuma".

(Telegraf Biznis/RTS)