
Ministarka Macura u Ujedinjenim nacijama u Briselu: Žene i zelene politike
Ministarka bez portfelja zadužena za koordinaciju aktivnosti u oblasti rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama i ekonomskog i političkog osnaživanja žena Tatjana Macura učestvovala je u Briselu na događaju "Žene osnažuju zelenu i pravednu budućnost", koji je organizovao UNDP uz podršku Vlade Kraljevine Danske.
Ministarka je predstavila primere iz Srbije koji povezuju zelenu tranziciju i rodnu ravnopravnost. Istakla je da Srbija ovu tranziciju vidi kao priliku da redefiniše ekonomske prioritete i uključi žene u sektore budućnosti – posebno kroz obrazovanje, digitalnu obuku i preduzetništvo.
- Nemamo mnogo primera žena u samostalnom biznisu koje su unapredile svoje inicijalno poslovanje razmišljajući i o cirkularnoj ekonomiji, ali one svakako postoje. Recimo, jedna žena se bavi proizvodnjom ajvara, a od onoga što je ranije bilo percipirano kao otpad danas proizvodi i sastojke za kozmetičke proizvode - izjavila je Macura.
Navela je inicijative kao što su program "Uključi se" za digitalno osnaživanje žena u ruralnim sredinama, projekti iz oblasti cirkularne ekonomije i podrška preduzetnicama kroz javne pozive i mentorstvo. Ministarka je podsetila i na to da Srbija zauzima četvrto mesto u Evropi po učešću žena među naučnicima, ali da su one i dalje nedovoljno zastupljene u zelenim i tehničkim zanimanjima.
- Naš cilj je pravedna tranzicija koja nikoga ne ostavlja po strani. Zato radimo zajedno sa obrazovnim institucijama, lokalnim samoupravama, privatnim sektorom i civilnim društvom. Spremni smo da delimo iskustva i sarađujemo sa svima u regionu - poručila je ministarka Macura.
(Telegraf Biznis)
Video: Šarlota Samelin ambasadorka Švedske u Srbiji: "Želimo da do 2045. godine imamo nultu emisiju gasova"
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Слађана Точиловац Шаљић
Жене су најснажнији стуб сваког друштва. Зато њихов положај мора да се унапређује. Пре свега кроз образовање. Јер ако се девојчицама и девојкама ускраћује приступ образовању, чини се двострука штета друштву. Непоправљива штета. Не само да губе могућност самосталног живота и подршке породици, друштву и професионално, већ постају потенцијалне жртве економског и сваког другог насиља у будућности. Живот у руралним срединама, на селу, захтева посебну пажњу. Јер он је спона и то директна са екологијом. И оснаживање и унапређивање образовног статуса девојчица и девојака у таквим околностима заправо је једна од најважнијих карика за финансијску отпорност не само њих као индивидуа, већ породица и читаве заједнице. А заједницу у контексту села чини и природно окружење. Све оно што природа даје а човек користи. И наука може у том смислу да помогне у развитку циркуларне економије и зеленог али и социјалног предузетништва. Дакле држава добија економски самосталне и функцииналне заједнице људи и еколошки одрживу и отпорну средину. Србија је на добром путу. У то сам уверена.
Podelite komentar