• 6

Kako je danas biti carinik u Srbiji i jedan važan savet: Ne idite sami po kola u Nemačku - ne isplati se

Raste standard građana tako i broj kupljenih automobila iz inostranstva, međutim, otići sam po automobil u neku od zemalja EU se ne isplati, uprkos uvraženom mišljenju, kažu nam u Upravi carina

  • 6

Carinici su u ovu godinu ušli sa većim platama, međutim i pored povećanja od 8,5 odsto i dalje su u začelju zarada u državnoj upravi. Ipak Uprava carine beleži izvanredne rezultate, zbog čega smo ih pitali koliko je teško danas biti carinik u Srbiji.

Između ostalog, otkrili su nam koliko je automatizovani tranzit omogućio protok robe iz EU, koja roba se najčešće švercuje, ali i o trendovima kada je reč o biznisu uvoza polovnih automobila. S tim u vezi, kako navode, samostalan odlazak po automobil u neku od zemalja EU - nije isplativ.

PLATE POVEĆANE, ALI KADAR I DALJE ODLAZI

Carina Foto: Shutterstock
  • Plate su carinicima povećane od početka godine, da li se vidi ta razlika? Кoliki je to motiv carinicima?

- Ministarstvo finansija je prepoznalo naš trud i ostvarene rezultate, pa su carinski službenici u Novu godinu ušli sa povećanjem zarada za 8,5 odsto, što je značajan pomak samo po sebi, imajući u vidu činjenicu da su zarade bile manje nego u drugim državnim službama, ali i to da nikakvog povećanja nije bilo više od decenije unazad. Najbitnije nam je to što su Vlada Srbije i resorno ministarstvo na čijem čelu je Siniša Mali prepoznali značaj uloge i doprinosa carinske službe -

  • I vaš sektor trpi zbog odliva kadrova, kako mlade nagovoriti da se usmere na vas?

- Takva situacija je u celom državnom aparatu, a ne samo kod nas. Upravu carina je od 2013. godine do danas već dobrovoljno napustilo 660 zaposlenih. Nažalost, i pored povećanja koje je usledilo krajem prošle godine, carinski službenici ostaju na začelju zarada u državnoj upravi, tako da nam stručan kadar i dalje odlazi. Najteža situacija je u IT sektoru, gde stručnjaci koji ovaj složen i zahtevan sistem održavaju, na tržištu lako dolaze do daleko plaćenijih poslova, a mi ne možemo pariramo kompanijama, koje im nude više i pružaju mogućnost razvoja i usavršavanja. 

Zaposleni sa visokim obrazovanjem, zvanjem diplomiranog inženjera elektrotehnike ili informatike, još uvek nisu dovoljno motivisani da bi se kod nas i zadržali -

  • Šta će sve digitalizacija carinskih postupaka podrazumevati, dokle se stiglo sa tim procesom?

- Carinska služba je pre tri godine automatizovala tranzit, čime je omogućila da se roba iz Evropske unije, zemalja EFTA, Turske i Makedonije kroz Srbiju prevozi na osnovu elektronske deklaracije, čime je za tranzit robe granica praktično prestala da postoji. Predstoji nam uvođenje sistema automatizovanog uvoza i izvoza na principima elektronskog, odnosno poslovanja bez papira, čime će i ovaj segment carinskog poslovanja biti potpuno usklađen sa EU standardima -

  • Šta podrazumeva automatizovani uvoz?

- Automatizovani uvoz i izvoz podrazumevaju da će se umesto standarne, papirne deklaracije koristiti elektronska poruka, koja u sebi sadrži elektronski dokument. Takođe, sva komunikacija između carine, špeditera, uvoznika, izvoznika ili prevoznika vršiće se razmenom elektronskih poruka – što znači potpunu digitalizaciju carinskog sistema i maksimalno ubrzanje ovih postupaka.

Novine koje pripremamo stvoriće uslove za brzo, efikasno i predvidivo poslovanje u Srbiji, a time se stvara privlačan ambijent za potencijalne investitore.

Najznačajnije je to što će elektronska razmena informacija između privrede i carine doneti velike uštede u vremenu i novcu neophodnim za ove postupke.

Ovakav način poslovanja, omogućava da, na primer, u nekoj od velikih evropskih luka pet-šest carinika dnevno ocarini nekoliko hiljada kontejnera. Sve to neminovno utiče na smanjenje troškova i povećanje konkurentnosti domaće privrede, a zemlju čini primamljivijom za investicije, jer se kreira privlačan ekonomski ambijent.

TERETNJACI  vs. NAPLATA PARKINGA, REKET ili PRAVILO 

kamion Foto: Pixabay
  • Teretnjaci se često žale na rad carinika, šta više, namet koji moraju da plate na carini da bi dobili pečat (definisan kao prostor za iznajmljivanje radi potreba carinjenja prevoznika) nazivaju reketom. Šta se po pitanju toga radi?

Verovatno misle na naplatu parkinga na robnim Terminalima, međutim treba naglasiti da oni nisu u vlasništvu niti u nadležnosti carinske službe, već su držaoci pravna lica kojima je Ministarstvo finansija jasno propisalo cenovni okvir iz koga ne smeju izlaziti.

Prevoznici znaju da se u većini zemalja u svetu takav parking plaća, jer podrazumeva obezbeđivanje adekvatnih uslova za smeštaj i odmor vozača i njihovih vozila, a samim tim i određene troškove koje držaoci prostora treba redovno da izmiruju -

  • Da li nas ovog leta čekaju nepregledne kolone na granici, koji je konkretno zadatak carine?

- Iako je odomaćen izraz, ne čeka se na carini, već na granici. Na granici rade i druge službe: policija i granične inspekcije. Zato je i potrebna hitna automatizacija svih graničnih i carinskih procedura.

Pred praznike ili tokom turističke sezone veliki broj kako naših tako i stranih državljana na privremenom radu u zemljama Zapadne Evrope istovremeno kreće na put ka svojim matičnim zemljama, što neminovno stvara veliki pritisak na prelaze. Srećom, za nas je to situacija sa kojom se redovno srećemo, pa se organizujemo tako da putnici što pre stignu do svojih odredišta, ali da kontrola ne trpi.

  • A kod teretnog saobraćaja?

Što se tiče tertenog saobraćaja Uprava carina ima puno razumevanje za opravdano nezadovoljstvo prevoznika koji su zaista često izloženi višečasovnom čekanju na graničnim prelazima, ali je činjenica da problem nije u carinskoj službi Srbije koja na uzroke zastoja nema gotovo nikakav uticaj.

Najčešći uzrok zadržavanja, uglavnom ka Mađarskoj i Hrvatskoj, je usporena dinamika rada graničnih službi susednih zemalja. Takvo stanje se pravda tehničkim poteškoćama (pad kompjuterskog sistema) ili povećanom kontrolom zbog migranata koja zahteva dosta vremena. Treba objasniti da se radi o zemljama Evropske unije koje imaju jasne smernice kako treba da postupaju i na to se teško može uticati. Ipak, nadamo se da rešenje leži u dogovoru sa susednim administracijama i da ćemo uspeti da nađemo rešenje kako bismo zadržavanja na graničnim prelazima sveli na neku razumnu meru -

NEMA VEĆEG UVOZA POLOVANJAKA

automobili Tanjug/AP Photo/David Zalubowski
  • Sve što se od automobila uveze, prolazi kroz vaše ruke, da li je i za koliko povećan procenat uvezenih automobila iz Nemačke, nakon odluke o progonu dizelaša?

- Činjenica je da usled povećanja broja stanovnika i rasta standarda broj kupljenih vozila kako novih, tako i polovnih raste. Međutim do rasta uvoza polovnih vozila koja zbog uticaja na zagađenje postaju nepoželjna u razvijenim zemljama poput Nemačke – nije došlo. Uredba koja masovan progon takvih vozila sa ulica razvijenih zemalja predviđa još nije stupila na snagu, pa se očekuje da takav trend možda bude vidljiviji od 2020. na dalje.

  • Da li ste primetili neki trend kada je reč o uvozu polovnjaka, da li je sve više pojedinaca koji idu u nemačke gradove samostalno po automobil?

Takav trend ne postoji, jer nije isplativ. Ljudi se uglavnom, zbog sigurnosti i nižih troškova odlučuju da automobil kupe od firmi koje se tim poslom profesionalno bave -

  • Imate li uspeha i u suzbijanju šverca, posebno u svetlu nacionalnog plana za borbu protiv sive ekonomije?

- S obzirom na to da je profit primarni motiv svakog krijumčara, najzastupljenija je kao i uvek akcizna roba. Tako smo prošle godine postigli rekordni rezultat u zaplenama nafte i naftnih derivata, ali je spisak roba čije je krijumčarenje osujećeno podugačak i na njemu prednjače devize, droga i zlato.

Pored odličnih rezultata u otkrivanju nafte i naftnih derivata ne zaostajemo ni u otkrivanju neprijavljenih deviza, jer smo tokom prethodne godine u deviznim prekršajima zadržali skoro 3 miliona evra, što znači da se u poslednje četiri godine u državni budžet slilo 16,5 miliona zaplenjenih neprijavljenih evra – samo iz deviznih prekršaja na granici.

ŠTA ŠVERCERI NAJVIŠE VOLE

  • Koja roba se najčešće švercuje?

- Tokom 2018. oduzeto je 280 kilograma raznih droga, od čega najviše marihuane, skoro 14 kilograma zlata (ako pogledamo poslednje četiri godine – to je preko 50 kilograma krijumčarenog zlata), preko milion komada cigareta i 1,4 tone rezanog duvana, dok je na našim granicama zaustavljeno preko 800 ilegalnih migranata. Svi ovi trendovi nastavili su se uzlaznom putanjom i u 2019. godini, pa je tako količina zaplenjene droge do maja meseca već porasla na neverovatne 2 tone.

  • Nedavno ste imali aukciju zaplenjene robe, da li moze svako fizičko lice, i kako da kupi zaplenjeni čamac, motor, ili automobil?

- Pravo učešća na licitacijama robe široke potrošnje ograničeno je na pravna lica koja ne moraju da budu registrovana za promet određene vrste robe, osim u slučajevima kada se radi o nekoj specifičnoj robi, poput plemenitih metala kada pravno lice mora biti registrovano za usko specijalizovanu delatnost (npr. zlatare, juvelirnice). Na licitacijama na kojima se prodaju motorna vozila mogu učestvovati i fizička lica.

GDE IDE NOVAC OD AUKCIJA

Inspekcija Foto: Shutterstock

Svi naši građani koji imaju nameru da učestvuju u licitacijama mogu da se informišu o tome u dnevnim novinama, jer carinarnice imaju obavezu da 8 dana pre održavanja javne prodaje tu informaciju objave u najmanje jednom dnevnom listu koji pokriva celu teritoriju Republike Srbije.

  • Gde ide novac od prodaje te robe na licitacijama?

- Novac od prodaje robe na licitacijama sliva se direktno u državni budžet -

  • Da li će i kada biti dostupna aplikacija preko koje će moći da se kupuje zaplenjena roba?

- U Upravi carina se intenzivno radi na uvođenju softvera koji će omogućiti elektronsku licitaciju carinske robe, pa očekujemo da novi način licitiranja zaživi do kraja godine. To će doneti brojne koristi učesnicima, jer će i od kuće, jednim klikom, moći da učestvuju u licitiranju. Ceo postupak će pritom biti brži, lakši i jednostavniji. Veći broj zainteresovanih će imati priliku da pod jednakim uslovima učestvuje u javnim prodajama, čime će se povećavati i cena robe koja je predmet prodaje, pa samim tim i ukupan prihod ostvaren na taj način. To nije važno samo nama kao instituciji, već svim građanima - jer se stanje državne kase i te kako reflektuje na život svih nas -

  • Prošle godine, prema dostupnim podacima napunili gotovo pola državnog budžeta. Кakva su očekivanja za ovu godinu?

- Prošla poslovna godina je zaista bila izvanredna, ali nas raduje činjenica da ove godine ostvarujemo još bolje rezultate. Naplaćeni prihodi u periodu od početka januara do kraja marta 2019. godine, u odnosu za isti period 2018. godine, veći su za oko 200 miliona evra, dok procenat rasta ukupno naplaćenih prihoda u 2019. godini u odnosu na 2013. godinu iznosi 84,78%. Naravno, svakako ne može da se zaboravi činjenica da carinska služba Srbije već nekoliko godina za redom puni gotovo polovinu državnog budžeta. Za sada nemamo razloga da očekujemo da će ove godine situacija biti drugačija.

Plan nam je da u 2019. godini nastavimo još jačim tempom. Кrenuli smo krupnim koracima ka realizaciji Vladine strategije da se kompletno carinsko poslovanje u narednih pet godina automatizuje. Time ćemo uticati na poboljšanje poslovne klime, pa samim tim i na rast bruto nacionalnog dohotka i životnog standarda građana Srbije -

(Vesna Bjelić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Nik

    29. maj 2019 | 18:41

    Kakve gluposti ovaj čovek napriča!!! Ja sam carinik po struci i ne mogu da se zaposlim na carini, sto puta sam konkurisao. Nikome oni ne polažu račune, funkcionišu kao država u državi. Nacionalna služba za zapošljavanje nema oglase od strane uprave carina za slobodna radna mesta. Sve je naravno preko veze, a kao carinici nam rade limari, stolari, moleri itd. A s'obzirom da su sve to ljudi sa mizernim nivoom školovanja, i da u stvari ne znaju da rade taj posao, plate su im više nego dobre.

  • Копач контејнера

    29. maj 2019 | 11:48

    Шта ће њима плате када лепо живе од.... Сви возе добар ауто. А зашто се не исплати ићи сам по ауто? Само из једног разлога:повезаност царине са шпедицијом...

  • brko

    29. maj 2019 | 12:34

    Da im se ne isplati trazili bi drugi posao ovako govore Boze udulji

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>