• 39
 ≫ 

Guverner NBS za Telegraf Biznis: Gde je naše zlato, da li će bankari ostati bez posla, i vredi li štedeti u dinarima?

 ≫ 

Građani Srbije veruju u dinar, a dinarska štednja je isplativija i u kratkom i u dužem roku, rekla nam je, između ostalog, u intervjuu Jorgovanka Tabaković

  • 39

Zašto je Srbija odlučila da kupuje zlato ali i koliko tačno sada imamo, kao i gde čuvamo naše poluge objasnila je u intervjuu za Telegraf Biznis Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije.

Ona nam je govorila i o "švajcarskoj formuli" za povećanje penzija, o ukrupnjavanju bankarskog tržišta u Srbiji kao i digitalizaciji i promenama koje će neminovno uticati na bankare.

Pitali smo je i koliko je teško danas čuvati dinar i kako najbolje da sačuvamo naš novac.

  • Poslednjih dana u javnosti je jedna od najvažnijih tema gomilanje zlatnih rezervi. Koji je prvenstveno cilj kupovine zlata? Koliko ukupno tona banka planira da kupi? 
  •  

 

- Visok nivo ukupnih deviznih rezervi, kakav ima Srbija, predstavlja garant sposobnosti naše zemlje da odgovori na sve ekonomske izazove. Kupovina zlata za devizne rezerve dodatno učvršćuje finansijsku stabilnost i ukupnu stabilnost države.

Podsetiću vas da je od 2012. godine do danas Srbija kupila blizu sedam tona zlata za devizne rezerve. Donošenje svake odluke, ne samo o upravljanju deviznim rezervama, zasnivamo na detaljnim analizama kojima se razmatraju prednosti i rizici određenih aktivnosti, aktuelna i očekivana situacija na domaćem i međunarodnom tržištu. To svakako podrazumeva i povećanje zlata u deviznim rezervama, koje je predmet stalnog praćenja i analize.

NBS otkupljuje poluge zlata iz domaćih izvora, imajući u vidu da se radi o jednoj od najsigurnijih klasa aktive deviznih rezervi i nastavićemo sa praksom kupovine zlata. 

SAMO RUMUNIJA IMA VIŠE ZLATA OD NAS

Zlato

Foto: Promo

  • Ko sve čuva naše zlato?
  •  

 

- U ovom trenutku raspolažemo sa 20,81 tonom zlata ili 6,7 odsto deviznih rezervi. Od susednih zemalja samo Rumunija ima veće procentualno učešće u deviznim rezervama.

Najveći deo zlatnih rezervi kojima raspolažemo - 95%, čuva se u Srbiji, u trezoru NBS, dok se, kao nasleđeno stanje, ostatak rezervi zlata od 1,01 tone čuva kod međunarodne finansijske organizacije BIS u Bazelu.

  • I vi ste učestvovali u razgovorima sa predstavnicima MMF koji su nedavno boravili u poseti Srbiji, šta je na vas kao "prvog bankara" ostavilo najveći utisak iz tih razgovora?
  •  

 

- Kada je Narodna banka u pitanju, ocena MMF-a je da je inflacija pod kontrolom, a finansijski sistem je dodatno ojačan. U finansijskom sektoru nastavili smo sa  dobrim rezultatima u smanjenju nivoa problematičnih kredita – krajem marta njihovo učešće je na najnižem nivou i iznosilo je 5,5 odsto, što je najniži nivo od kada se taj pokazatelj prati.

Ocene misije MMF-a važne su nam jer predstavljaju dodatnu potvrdu kredibiliteta našeg ekonomskog programa i povoljnih izgleda ekonomije Srbije. Za naredni period smo se tokom razgovora složili da je u delu nadležnosti NBS ključno da nastavimo da radimo onako kako smo radili i u prethodnom periodu, u cilju očuvanja stabilnosti.

  • Jedna od formula za povećanje penzija, koja će najverovatnije biti usvojena, jeste tzv. "švajcarska formula", kako ona obezbeđuje da se penzije uvek usklađuju delom sa inflacijom, da li je prema vašem mišljenju, ta formula dobro rešenje?
  •  

 

- Politika plata i penzija je pitanje za Vladu Srbije, a mi smo uvereni da će ona pažljivo, kao i do sada,  da odmeri koje rešenje je najbolje, vodeći pri tome računa o očuvanju postignutih rezultata na planu makroekonomske stabilnosti, ali i tome kako da te rezultate osete naši građani.

NBS će kao i do sada učiniti sve što je u njenoj nadležnosti da inflacija ostane niska i stabilna, odnosno da očuva kupovnu moć naših građana, kao i da ostvarivanjem svojih ciljeva doprinosi održivom ekonomskom rastu naše zemlje.

"SRBIJA DA BUDE MESTO U KOJEM ĆE MLADI OSTATI DA ŽIVE I RADE"

Banka, rukovanje

Foto: Pixabay

  • Digitalizacija se probila na listi prioriteta za našu zemlju, kao i uvođenje inovacija u sve sfere. Može li Srbija da prati trendove, i kakav doprinos tom procesu može da da NBS?
  •  

 

- Naš posao i naša obaveza jeste da u koordinaciji sa Vladom Srbije učinimo sve da Srbija bude mesto u kojem će i mladi ljudi rado ostajati da žive i rade, a to podrazumeva i da stvaramo uslove za uključivanje u tokove koje nosi poslovanje u savremenom svetu. Zato smo i proces digitalizacije postavili kao jedan od svojih prioriteta, što iz našeg ugla znači omogućavanje građanima da imaju jeftinije i pristupačnije finansijske usluge.

Kao što vam je poznato, u oktobru prošle godine pustili smo u rad sistem za instant plaćanje . Cilj nam je bio da klijentima banaka omogućimo prenos novčanih sredstava u bilo koje doba dana nezavisno do toga da li je radni ili neradni dan u pitanju, a da pri tome primalac sredstva ima na raspolaganju u roku od samo nekoliko sekundi .

Prosečno vreme izvršenja transakcija u sistemu instant plaćanja iznosi samo 1,18 sekundi, a o tome da je sistem naišao na izuzetno pozitivan prijem kod korisnika govori i ostvareni promet. Jedna od novina koje smo omogućili jeste i mogućnost da građani uspostave poslovni odnos s finansijskom institucijom putem video-veze, bez odlaska na šalter ili u poslovne prostorije finansijske institucije.

BANKE ĆE MORATI DA HVATAJU KORAK

Jorgovanka Tabaković

Foto: Tanjug/Sava Radovanović

  • Upravo uvođenje digitalizacije u bankarstvo uneće i mnoge promene koje će se odraziti na rad zaposlenih u bankama. Kako bi bankari trebalo da se prilagode promenama, da li će potreba za njihovim ulogama biti manja?
  •  

 

- Ako žele da ostanu konkurentne na tržištu, i banke treba da se prilagođavaju novinama koje donosi moderno poslovanje, novim profilima klijenata i njihovim potrebama. Očekujemo da će banke nastaviti da razvijaju nove aplikacije i sisteme po uzoru na one koji već postoje u svetu. Na NBS je da podstiče i podrži ovaj proces i da, kao i do sada, stvara uslove i kreira infrastrukturu za digitalizaciju poslovanja.

Nove tehnologije doprinose efikasnijem poslovanju i smanjenju troškova. Usluge banke postaju dostupne širokom krugu klijenata, što banku čini konkurentnijom. Proces digitalizacije otvara nove mogućnosti i treba ga sprovoditi u kontinuitetu, pri čemu ne treba izgubiti iz vida potencijalne rizike koje taj proces nosi, jer su stabilnost i sigurnost u bankarskom sektoru presudno važne.

  • Objavljen je i tender za prodaju Komercijalne banke. Kako NBS gleda na budući proces privatizacije i uopšte ukrupnjavanje tržišta? Da li lično smatrate da nam je potrebno više ili manje globalnih velikih igrača?
  •  

 

- Ono što zovemo ukrupnjavanjem bankarskog sektora jeste prirodna posledica konkurencije na tržištu Srbije, ali i dešavanja u matičnim bankama i zemljama iz kojih te banke dolaze. Naš posao je da vodimo računa da se taj proces odvija uz očuvanje stabilnosti i zaštitu interesa deponenata.

Mesto na tržištu i rezultati banaka zavise od toga koliko su uspešne u prilagođavanju svog poslovanja tom tržištu, sposobnosti da odgovore na potrebe klijenata, a manje od njihove veličine ili vlasnika.

Raduje nas što postoji interesovanje i stranih i domaćih investitora za dolazak na bankarsko tržište Srbije i svakog ko ispunjava propisane uslove ćemo podržati.

  • Kada je reč o bankarskom tržštu, koju vrstu pomoći vam banke najčešće traže?
  •  

 

- NBS je, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima,  supervizor i regulator rada banaka , što znači da nadzire rad banaka i kontroliše njihovo poslovanje. Istovremeno, sa bankama sarađujemo kako bi u svom poslovanju uspešno usvojile i primenile najsavremenije i najbolje regulatorne prakse.

"NIJE LAKO DANAS ČUVATI DINAR"

biznis sajt, business, biznismen, pare, novac, dinari

Foto-ilustracija: Shutterstock

  • S vremena na vreme pojave se predviđanja o novoj ekonomskoj krizi u svetu, koliko je teško čuvati dinar u današnje vreme?
  •  

 

- Nije lako jer na kretanja na deviznom tržištu na kojem se formira kurs dinara utiče i veliki broj faktora iz međunarodnog okruženja, kao što su geopolitičke i trgovinske tenzije u svetu i politika vodećih centralnih banaka.

Spoljne neizvesnosti su, u manjoj ili većoj meri, uvek postojale i na njih, izvesno, možemo računati i u narednom periodu. Međutim, ekonomska stabilnost i poboljšani pokazatelji u prethodnom periodu znatno su povećali otpornost naše ekonomije na spoljne šokove, zbog čega međunarodni faktori imaju ograničen uticaj na našu ekonomiju.

Na domaćem deviznom tržištu u poslednje dve godine prisutni su pritisci ka jačanju dinara kao rezultat dobrih ekonomskih pokazatelja Srbije i perspektiva za njen dalji razvoj. Od aprila 2017. do sada, dinar je ojačao u odnosu na evro za 5,1%, a NBS je neto kupila oko 2,8 milijardi evra da bi sprečila prekomerno jačanje domaće valute. Jačanje dinara nastavljeno je u nešto blažoj meri i u 2019. godini. Dinar je tokom prva četiri meseca ove godine ojačao prema evru za 0,2 odsto.

"ŠTEDNJA U DINARIMA ISPLATIVIJA"

  • Vaš savet za štednju - kako najbolje sačuvati svoj novac?
  •  

 

- Naša uloga je da učinimo sve da depoziti budu sigurni i da štednja u domaćoj valuti bude isplativija, što potvrđuju i naše analize - da je dinarska štednja isplativija i u kratkom i u dugom roku. Pri tome, imamo i konstantan rast štednje što govori da građani imaju poverenja u makroekonomsku i finansijsku stabilnost.

Štednja stanovništva nastavila je da raste i u ovoj godini i dostigla je nove najviše vrednosti. Krajem aprila dinarska štednja iznosila je 66,8 milijardi dinara, a devizna 10,3 mlrd evra. Posebno želim da istaknem rast dinarske štednje stanovništva, jer je ona znak većeg poverenja u domaću valutu. Pošto je u 2018. povećana za 22%, na 61,1 miijardi dinara, što je najveći rast od 2013. kada su kamatne stope na štednju bile na znatno višem nivou, dinarska štednja stanovništva je nastavila snažan rast i u 2019. i za četiri meseca povećana  je za 5,7 mlrd dinara.

Tome doprinose stabilnost cena i relativna stabilnost deviznog kursa, viša kamata na dinarsku u odnosu na štednju u devizama, kao i povoljniji poreski tretman dinarske štednje.

  • I jedan savet za ulaganje - u koji biznis danas treba uložiti kada je tržište Srbije u pitanju?
  •  

 

- To su individualne odluke, a ono što kao guverner umesto saveta mogu da istaknem jeste da je, zahvaljujući punoj koordinaciji NBS i Vlade, otpornost i stabilnost naše ekonomije ojačana na trajnim osnovama, što našu zemlju čini privlačnom destinacijom za ulaganja.

Znatno smo smanjili unutrašnju neravnotežu – u 2019, kao i protekle dve godine, beležimo fiskalni suficit, a od 2016. i smanjenje javnog duga. Inflacija je već duže od pola decenije niska i stabilna, imamo relativnu stabilnost kursa dinara i stabilnost finansijskog sistema.

U prethodne četiri godine neto priliv po osnovu stranih direktnih investicija je bio više nego u celini dovoljan za pokriće tekućeg deficita, uz smanjenje spoljnog duga Srbije. Тemelj uspeha je u predvidivosti investicionog okruženja, čemu je važan doprinos dala i NBS.

VIDEO: Hrvatska nema ni grama, a Srbija je krcata metalom zbog koga se i dalje vode bitke

(Vesna Bjelić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Zadnje vreme

    2. jun 2019 | 11:29

    Da, baš će mladi da ostanu da rade za minimalac i bez perspektive dok partijski polupismeni kadrovi drže najviše pozicije u svojim rukama i primaju nenormalno visoke plate koje ne zaslužuju... A narod grca gladan u bedi...

  • Zuga

    2. jun 2019 | 12:47

    Lako je biti slatkorecljiv guv Tabackovicka. Daj meni 5000 evr mesecnu platu kao sto si dala sebi A nemoj ubedivati penzionere o primanju svajcarskog modela delenja penzija.

  • SRB

    2. jun 2019 | 12:45

    Jel to ta sto je sredila da mi placamo kredite ljudima sto su uzeli u svajcarcima, a njoj plata 600.000 mesecno

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>