• 1
 ≫ 

Pošli ste u kupovinu? Pripazite, jer će u vašoj korpi završiti i ono što niste hteli

 ≫ 

Akcije uglavnom na slatkišima, grickalicama i gaziranim sokovima

  • 1

Ustali ste iz kreveta, umili se, obukli i pošli u jutarnju nabavku. Sve što treba da se nađe u vašoj korpi su hleb, mleko, jaja i jogurt. Ipak, iako ste sve mogli da obavite na "brzoj" kasi na koju idu samo one korpe sa 5-6 artikala, ovoga puta ćete morati da sačekate malo duže. Razlog - onaj čips, kremić i čokoladice na akciji.

Jedno istraživanje koje je sprovedeno u supermarketima u Australiji pokazalo je da se takozvana "džank fud" nađe na akciji čak duplo češće nego "obična" zdrava hrana. Bombonice, čokoladice i sokovi "vrište" sa rafova, a ispod njih žute nalepnice koje pokazuju nižu cenu. Čak ako i zaobiđete te rafove, velika je verovatnoća da ćete se upecati na samoj kasi gde su ponovo izloženi neki od tih artikala. Možda čak dobijete dva po ceni jednog.

grickalice

Foto: Pixabay.com

Zašto je to tako?

Ekonomista Hokins Stern koji je pedesetih godina radio za istraživački institut Stanford u Južnoj Kaliforniji proveo je dosta vremena analizirajući ponašanje kupaca. Tih godina je objavio i studiju pod nazivom "Značaj današnje impulsivne kupovine".

Na tim stranicama, Stern je objasnio fenomen koji je on sam nazvao "sugestijom imulsivne kupovine", a ona stupa na snagu kada kupac vidi neki proizvod prvi put i vizualizuje potrebu za njim.

To znači da zapravo kupac u svoju korpu stavi određeni proizvod ne zato što ga želi, već zbog načina na koji im je predstavljen.

To što je važilo pedesetih godina, važi i danas, bar je tako pokazalo istraživanje u Australiji. I ne samo tamo, mnogi od vas verovatno mogu da potvrde da u prodavnicu skoro nikada ne odlaze da bi kupili čokoladicu, ali ona nađe put do vas samo zato što je u vašem vidokrugu.

Analiza u Australiji pokazala je su čokolade, grickalice, sladoledi i pahuljice sa visokim nivoom šećera češće na akciji, pa je čak i popust duplo veći u odnosu na popust na zdravu hranu. Zapravo, činjenica je i da što je neki produkt kvalitetniji to su manje šanse da će se on nekada naći na akciji.

gazirani sok, casa, sok

Foto: Pixabay.com

Kako marketi odlučuju šta će staviti na akciju?

Odabir je prilično kompleksan. Proizvođači hrane plaćaju velike premije kako bi njihovi proizvodi bili predstavljeni u katalozima supermarketa, na prodajnim mestima ili u blizini njih. Aranžmani između proizvođača hrane i supermarketa često se regulišu ugovorima koji određuju način na koji se proizvodi moraju prvomovisati.

Proizvođači su upoznati sa tim koliko često se nezdrava hrana kupuje impulsivno, te su sniženja i te kako dobar način da stignu do ruku i stomaka mnogih.

Australija inače smatra ovaj problem prilično ozbiljnim, pogotovo ako se uzme u obzir to koliko ova zemlja ima gojaznih.

Podaci sa gojaznošću nisu mnogo svetli ni kada je Srbija u pitanju. Prema istraživanju Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" od prošle godine, svako peto dete u našoj zemlji ima višak kilograma, osam odsto njih je gojazno, a broj gojazne dece iz godine u godinu se povećava.

Isto to istraživanje je pokazalo da 43 odsto đaka svakog dana konzumira slatkiše, pri čemu svako četvrto dete jede slatkiše više puta u toku dana.

Naviku da svaki dan pojede jabuku, krušku ili neko drugo voće ima tek svaki peti učenik, ali zato isto toliko njih svakodnevno pije gazirane sokove.

VIDEO: Hrana "iz kontejnera"? Postoji supermarket i za to!

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Pda

    20. avgust 2019 | 16:17

    U svaku kupovinu,pre nego sto krenete dobro se najedite.Bar 30% nepotrebnih gluposti se kupi kad si gladan.Mame mi moje.

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>