Zašto nam je hrvatska čokolada sve slađa? Na njihovom tržištu srpski slatkiši prolaze sve teže

Dok se u Srbiji proizvođači žale da im je znatno pao izvoz čokolada u Hrvatsku, Hrvatska, s druge strane, beleži snažan rast izvoza čokolada upravo na srpsko tržište.

To pokazuju podaci Hrvatske privredne komore (HGK) i Državnog zavoda za statistiku (DZS), prema kojima je izvoz čokolada iz Hrvatske u Srbiju od 2016. do 2018. godine povećan gotovo za četvrtinu. Još veći skok izvoza čokolada u Srbiju, oko 44 posto, Hrvati imaju u prošloj godini u poređenju s 2017. godinom.

Teme za vas

Čokolade su već godinama među najprodavanijim hrvatskim proizvodima na srpskom tržištu. Dok ih 2015. godine, prema podacima HGK, nije bilo među top pet hrvatskih proizvoda koji su se izvozili u Srbiju, već u 2016. godini zauzimaju treće mesto, s udelom u ukupnom izvozu u Srbiju od 3,5 posto, te vrednošću izvezenih proizvoda nešto manjom od 18,2 miliona evra. U 2017. godini izvoz hrvatskih čokolada u Srbiju nešto je smanjen - iznosio je oko 15,7 miliona evra, ali čokolade su i dalje bile među top pet hrvatskih proizvoda na srpskom tržištu.

Preciznije, te godine one su zauzele četvrto mesto, s udelom u ukupnom izvozu u Srbiju od oko 2,4 posto.

U prošloj godini, međutim, dolazi do prave eksplozije izvoza čokolada na tržište Srbije: ukupan izvoz hrvatskih čokolada iznosio je gotovo 22,7 miliona eura, što je činilo oko 3,6 posto ukupnog hrvatskog izvoza u Srbiju, a čokoladama osiguralo uspon na drugo mesto hrvatskih proizvoda koji se izvoze u Srbiju.

S druge strane, podaci HGK pokazuju da čokolade nije bilo među prvih pet proizvoda koje Srbija izvozi u Hrvatsku u razdoblju od 2015. do 2018. godine. U Blicu je objavljena analiza po kojoj se izvoz čokolada iz Srbije u Hrvatsku od 2016. do 2018. godine smanjio s 1,8 na 1,4 miliona evra, odnosno za 0,4 miliona evra, ili za više od petinu.

Foto: Pixabay

U Beogradu pad izvoza čokolada dovode u vezu s reakcijom hrvatske predsednice Kolinde Grabar - Kitarović, koja je 2016. godine darovala deci iz jednog dubrovačkog dečjeg vrtića: među poklonima su se našle i čokoladice srpskog proizvođača Pionir. To je zasmetalo delu hrvatske javnosti, tim više što je predsednica decu darovala na Dan dubrovačkih branitelja, a Grabar - Kitarović se izvinila i objasnila da nije proveravala sadržaj korpe koju su joj pripremili kao poklon dubrovačkoj deci i naglasila da je njen zadatak da promoviše hrvatske proizvode.

Prema rečima ekonomiste Saše Đogovića, kojeg prenosi Blic, u padu prodaje srpskih čokolada u Hrvatskoj "nacionalni predznak nesumnjivo postoji". Iako u Blicu podatke o prodaji srpskih čokolada u Hrvatskoj povezuju s, kako kažu, "čoko skandalom" hrvatske predsednice, Đogović očito smatra da su razlozi širi i da ih treba tražiti u svakodnevnim tenzijama između Srbije i Hrvatske. No, srpski ekonomista ističe da te poruke ne šalju privrednici, već "vrhuške".

U Hrvatskoj, međutim, objašnjenja su bitno drugačija. Tako Mato Brlošić, član Upravnog veća Hrvatske poljoprivredne komore i odličan poznavalac hrvatskog prehrambenog sektora, za Jutarnji kaže da Kolindine izjave nemaju veze s prodajom srpskih čokolada na hrvatskom tržištu, kao ni s politikom uopšte. Razloge pada prodaje naših čokolada u Hrvatskoj i istovremenog rasta prodaje hrvatskih čokolada u Srbiji Brlošić vidi najpre u tome što su hrvatske fabrike uočile dobru priliku i što na našem tržištu postoji velika potražnja za hrvatskim čokoladama.

S druge strane, dodaje Brlošić, i Hrvatska i Srbija imaju isti problem, a to je sve veća prisutnost stranih čokolada na njihovim tržištima, koje postepeno istiskuju i hrvatske i srpske čokolade. U slučaju Hrvatske, istiskivanje srpskih čokolada s polica zbog konkurencije iz trećih zemalja verovatno je bilo jače, tim više što je Hrvatska deo jedinstvenog tržišta EU, na kojem nema carinskih ni drugih prepreka razmeni roba.

U celoj priči valja voditi računa, dodaje Brlošić, i o tome što je Fortenova (bivši Agrokor) vlasnik jednog od najvećih trgovačkih lanaca u Srbiji, Idee. Brojni hrvatski izvoznici koriste upravo police Idee za plasman svojih proizvoda na srpskom tržištu.

- Isto se u Hrvatskoj događalo dok je u njoj poslovao Merkator, kojeg su slovenački izvoznici koristili za plasman svojih proizvoda u Hrvatskoj - napominje Brlošić.

S druge strane, ni jedan srpski maloprodajni lanac nije prisutan u Hrvatskoj, zaključuje Brlošić. Time i srpski proizvodi na hrvatskom tržištu imaju manji manevarski prostor, iako svoje proizvode delom plasiraju i preko Konzuma i drugih velikih trgovačkih lanaca.

(Telegraf Biznis/Jutarnji list)