• 4

Pokrenut spor protiv Srbije: "Zagađuju termoelektrane bez filtera - rešenje OIE"

Naša zemlja nije usvojila Nacionalni plan za smanjenje emisije štetnih gasova

  • 4

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač kaže da Srbija šalje Agenciji za zaštitu životne okoline Evropske unije podatke o zagađenju, iako je naša zemlja jedina država članica tog tela koja nije usvojila Nacionalni plan za smanjenje emisije štetnih gasova.

U Sekretarijatu Energetske zajednice, koji je juče poslao pismo Srbiji zbog, kako navode, nepotpune primene Direktive o velikim postrojenjima za sagorevanje, kažu da u regionu Zapadnog Balkana radi 16 termoelektrana na ugalj koje proizvedu više štetnih materija nego 250 termoelektrana na ugalj u celoj Evropi i da je rešenje za ove probleme ulaganje u obnovljive izvore energije (OIE).

Kao jedno od rešenja za ekološke probleme Kopač vidi u prelasku gradskih toplana u regionu na energente koji manje zagađuju.

Na pitanje da li je diversifikacija u snabdevanju gasom tržišta Zapadnog Balkana jedno od rešenja, smatra da je i to privremeno rešenje za problem zagađenja jer do 2050. gas više neće biti primarni energent u EU.

- Gas je privremeno rešenje, a krajnje su jedino obnovljivi izvori energije i veoma visoka energetska efikasnost. Tu ceo region zaostaje pre svega zbog toga jer je finansiranje OIE ovde još uvek skupo, posebno u energetici - smatra Kopač.

Dodaje i da sve zemlje osim Makedonije i Crne Gore imaju i dalje visoke, izuzetno skupe i nepotrebne subvencije za ulaganje u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Ulaganja u OIE se mogu, kaže, finansirati "normalnim" investicijama na tržištu, a bez bilo kakvih podsticaja.

Kopač dodaje da ovakva politika mnogih zemalja u našem regionu, vodi sve većem zaostajanju za EU koja "ide izuzetnom brzinom u potpunu dekarbonizaciju do 2050. godine".

- Što znači da do tada ni gasa više neće biti u EU, a sav doprinos u energetici biće na obnovljivim izvorima energije - kaže Kopač.

Kada je reč o elektranama na ugalj, evropske elektrane imaju filtere dok one regionalne nemaju i zato značajno utiču na životnu sredinu.

Međutim, konstatuje da postoje pomaci a kao primere izdvaja termoelektrane Ugljevik u BiH i termeolektranu Kostolac u Srbiji.

Investicije potrebne za filtere na postojećim termoelektranama u Srbiji procenjuje na 640 miliona evra navodeći da je i dalje potrebno ulagati u smanjenje nivoa zagađenja u termoelektranama Nikola Tesla 1 i 2, Kostolac 1 i 2, termoelektranu Kosovo, Kakanj, Tuzla i Ugljevik iz Bosne i Hercegovine.

Šta nam je zamerila EZ

 

Podsetimo, Sekretarijat Energetske zajednice (EZ) pokrenuo je preliminarnu proceduru protiv Srbije zbog nepotpune primene Direktive o velikim ložištima koja se odnosi na poštovanje određenih granica za emisije štetnih gasova, koja je stupila na snagu 1. januara 2018. godine.

Kako se navodi u saopštenju od 16 postojećih postrojenja sa velikim ložištima u Srbiji devet ne ispunjavaju odredbe ove Direktive.

EZ navodi da za postojeća velika ložišta (velika postrojenja za sagorevanje LCPD) postoje dva načina primene te Direktive – ili da se pojedinačna postrojenja usklade sa vrednosnim granicama za emisije sumpor dioksida, azotnih oksida i prašine ili da se primeni Nacionali plan za smanjenje emisije (NERP).

Ukazuje se da je Sekretarijat odobrio srpski Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP) 2016. godine i da je proteklih godina više puta pozivao srpske vlasti da se taj plan usvoji, što se nije dogodilo.

U Uvodnom pismu Sekretarijat navodi da u nedostatku pravno obavezujućeg NERP-a postojeća velika ložišta u Srbiji moraju da primenjuju limite emisija prema Direktivi o velikim ložištima na pojedinačnoj osnovi, što devet navedenih postrojenja ne čine.

Slanjem uvodnog pisma Sekretarijat je pokrenuo preliminarnu proceduru čiji cilj je da pruži Srbiji mogućnost da u roku od dva meseca reaguje na navode da ne poštuje zakon Energetske zajednice i dozvoli Sekretarijatu da ustanovi punu pozadinu tog slučaja, navodi se u saopštenju.

EZ je organizacija čije su članice EU i devet ugovornih strana – Gruzija, Moldavija, Ukrajina i partneri sa Zapadnog Balkana.

(Telegraf Biznis/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Johan

    17. januar 2020 | 16:01

    Navalili su na sirotinju sto vozi stare automobile a mnogo vise zagadivaca ima od toga

  • Milan

    17. januar 2020 | 14:21

    Pa nek plate filtere i remont ako im smeta.

  • Ma kako da ne

    18. januar 2020 | 08:56

    Privatnicima su uvalili da kupuju i stavljaju skupocene filtere a oni sami to ne rade a najjveci su zagacivaci...

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>