• 23

Stručnjaka za liftove sve manje, uprkos plati od 100.000 dinara: Obuka za nove kandidate

Poslodavci se sve češće žale kako im se na oglase ne javljaju osobe iz mašinske i elektrotehničke struke, već oni sa gimnazijskim obrazovanjem, čak i konobari, jer je taj posao veoma dobro plaćen

  • 23

Monter i serviser liftova su zanimanja koja su u Srbiji gotovo nestala, zbog čega su brojne firme prinuđene da primaju radnike koji nisu dovoljno obučeni za obavljanje tog složenog posla.

Poslodavci se sve češće žale kako im se na oglase ne javljaju osobe iz mašinske i elektrotehničke struke, već oni sa gimnazijskim obrazovanjem, čak i konobari, jer je taj posao veoma dobro plaćen, često i dvostruko više od proseka u Srbiji, piše Politika.

Zbog deficita kadrova na tržištu rada, ali i činjenice da u našoj zemlji nema škole koja zvanično obrazuje ovaj profil majstora, firme neretko u svoje redove primaju i one iz drugih struka, organizujući za nove kolege interni sistem obučavanja.

Da bi se nešto promenilo nabolje, Privredna komora Srbije (PKS), pri kojoj funkcioniše i Savet za liftove, odlučila je da uz pomoć švajcarske vlade razvije novi program obuke za montere i servisere liftova. Kako najavljuju u Privrednoj komori, program bi trebalo da bude osmišljen do aprila.

– Razmišljalo se o tome da li je za obrazovanje montera i servisera liftova primamljiviji formalni model kroz dualno obrazovanje ili program obučavanja kroz prekvalifikacije i sertifikovane obuke, što se ispostavilo kao bolja varijanta. Vlada Švajcarske već sprovodi programe obuka "Znanjem do posla", po Srbiji, ali ne i u Beogradu, tako da će ideja obučavanja za posao lift-montera i servisera biti dobar potez - kaže profesor Nenad Zrnić, sa Katedre za mehanizaciju Mašinskog fakulteta u Beogradu, i ujedno predsednik Saveta za liftove pri PKS-u.

Dodaje i da se zna da se više od polovine svih liftova Srbije nalazi baš u prestonici. - Postoje procene da ih je oko 13.000, mada to nisu precizne brojke. Sve u svemu, novi program obuka za ovu struku biće dobra prilika za sve one koji su završili tehničke i elektro škole da se dokvalifikuju, jer je posao servisera i montera i te kako dobro plaćen: oko 90.000 do 100.000 dinara, dok vrhunski stručnjaci mogu da zarade i duplo više - ističe Zrnić.

Liftovi, vrata od lifta

Foto-ilustracija: Profimedia/Alamy

Da je za Srbiju u ovom trenutku bolje da ima razvijen program obuka za montere i servisere liftova u neformalnom, nego u redovnom sistemu obrazovanja, potvrđuju i u PKS. Mirjana Kovačević, rukovodilac Centra za edukaciju, dualno obrazovanje i obrazovne politike, podseća da su i same kompanije zaključile da nije bezbedno da se učenici uzrasta od 14 do 18 godina obrazuju i usavršavaju u realnom radnom okruženju.

– Uvek treba imati na umu uslove bezbednosti i zaštite zdravlja prilikom učenja. Zato smo se i opredelili za drugi pravac delovanja, a to je razvoj neformalne obuke za montere i servisere liftova – kaže Kovačević, i dodaje da su nekada škole stvarale ove obrazovne profile, ali ih već godinama nema.

Poslodavci teško pronalaze radnu snagu, dok preduzeća interno obučavaju radnike kako bi se suočavali sa izazovima starih i dotrajalih liftova. Da bi podučili jednog takvog majstora potrebno im je oko dve godine – ističe Vidosava Džagić, pomoćnica direktora Privredne komore Beograda, i podseća da će postojanje novih obuka kandidatima dati brže šanse za zaposlenje, a kompanijama olakšati potragu za radnom snagom.

Profesor Nenad Zrnić podseća da je za montažu i popravku liftova neophodno pre svega odlično poznavanje mehanike i elektronike, ali i da obučavanje novih majstora nije jednostavan, brz, niti jeftin posao.

– Sve češće se dešava da se na gradilištima probijaju rokovi, jer nema majstora koji bi radili taj posao. Inače, posao montera liftova je složeniji od onog kojim se bave serviseri. Za montera je bolje da bude mlađa osoba, zbog same prirode posla, zbog čega je koncept prekvalifikacije i programa obuke za sada najbolje rešenje. Uz to, ovu oblast potrebno je urediti zakonski, sistemskim merama, ali i napraviti jedinstveni pregled liftova u Srbiji – dodaje Zrnić.

Video: Najmanji lift u gradu nalazi se na Terazijama

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Ivan

    24. februar 2020 | 16:13

    8 spratova. Sve peske sa sve alatom. Pa popravi. Montaza: 8 spratova: 8 mehanizama vrata; 16 panela vrata, 8 ramova, sve peske, nosi i cuti. Pa sve to montiraj na promaji.... Da ne pricam o sinama i kontrategovima, ili hidraulicnom cilindru. Pa 90 zica, kabina, sklopi povezi. A 800 tiplova i srafova koje treba ugraditi.. pa Januar, svuda duva a ti sedis i kuvas kafu na promaji i razmisljas sto to radis?? Prste ne osecas.. A da, pre montaze, treba istovariti kamion i sloziti sve po gradilistu, pa odneti i ugraditi. 120 000 je mala plata za sve to, ali eto. Da ljudi znaju kako je. Mesec dana zivis jedes u prasini i promaji. To je realnost

  • Dule

    24. februar 2020 | 17:48

    Ha,ha,ha nasmeja me prica da se ima do 100.000 dinara plata.Iz iskustva pricam da su unistili to zanimanje a sada kukaju za radnom snagom koja je otisla ili odustala od tog zanata.Velike gazde se utrkuju ko ce jeftinije da ponudi,sa sto losjim kvalitetom i sto vise jedan radnik da uradi.Sta su hteli to ce i da dobiju,ne strucan kadar.

  • Bob

    24. februar 2020 | 16:39

    Sta Vam znaci ovo cak i konobari?Dal ste svesni koliko je teska skola za konobare?Skolovan konobar i konobar je velika razlika.

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>