• 7

Sve o novom zakonu: Koja su prava radnika na lizing, a koja poslodavca i ko sme da ima agenciju

Oko zakona koji definiše prava radnika na lizing, najviše se raspravljalo tokom 2019. On je upravo stupio na snagu, a predviđa se zaštita onih koji se zapošljavaju preko agencija i obezbeđuje im se jednaka zarada kao i onima koje neposredno zapošljava poslodavac. Novi zakon trebalo bi i da smanji rad na crno

  • 7
Biznismen Zakon o agencijskom zapošljavanju donosi jednaka prava za sve zaposlene/Foto: Shutterstock

Primena Zakona o agencijskom zapošljavanju počela je pre nekoliko dana a osim što su njime propisani uslovi za rad agencija, cilj ovog propisa je i da radnici angažovani na ovaj način imaju jednake uslove i prava iz radnog odnosa kao i zaposleni kod poslodavca korisnika.

Do sada, upravo zbog nedostatka zakonskog okvira, prava radnika angažovanih preko agencija često su se kršila. Oni su u načelu, za poslodavce bili jeftiniji, a samim tim uslovi su im bili lošiji. Lako su dobijali otkaze i premeštaje na druga radna mesta, zarade su im bile niže od zarada ostalih zaposlenih koji rade na istim radnim mestima, često im se nisu uplaćivali porezi ni doprinosi, a dešavavalo se da im, ukoliko se u međuvremenu agencije ugase, i ono što su zaradili ne bude isplaćeno.

Kamen spoticanja između države, sindikata, poslodavaca, ali i lobista kada je reč o tekstu nacrta bio je pre svega oko kvote radnika koju firme mogu da angažuju preko agencija u odnosu na ukupan broj zaposlenih.

Zakonom o agencijskom zapošljavanju koji je usvojen 06.12.2019. godine, čija puna primena počela 01.03.2020. godine propisani su uslovi za rad Agencija za privremeno zapošljavanje.

Prema članu 3. ovog zakona Dozvola za rad agencija za privremeno zapošljavanje izdaje se na zahtev privrednih društava ili preduzetnika pod uslovom da zakonski zastupnik privrednog društva ili preduzetnik, odnosno zaposleni koji je ovlašćen da zaključuje ugovore kojima se zasniva radni odnos i ugovore o ustupanju zaposlenih ima stečeno visoko obrazovanje u propisanom trajanju (240 ESP bodova) i koji ima položen stručni ispit za rad agencija za privremeno zapošljavanje; kao i da privredno društvo ili preduzetnik ispunjava prostorne i tehničke uslove za rad.

Tek posle dobijanja dozvole ministarstva, privredni subjekti mogu registrovati šifru delatnosti  78.20 i 78.30 u Agenciji za privredne registre.

Budući da sada postoji oko 200 privrednih subjekata, koji imaju ovu pretežnu delatnost, bilo je potrebno ili do 1. marta, ukoliko time žele da se bave dobiju dozvolu resornog ministarstva i dodaju svom poslovnom imenu Agencija za privremeno zapošljavanje. Ili, da promene pretežnu deltanost kako ne bi sebe izlagali prekršajnoj odgvoronosti.

Novčana kazna propisana je u rasponu od 800.000 do 1.500.000 dinara za privredno društvo, a za preduzetnika od 200.000 do 400.000 dinara, a za odgovorno lice u privrednom društvu od 50.000 do 100.000 dinara.

Detaljnije o tome za naš portal govori Državna sekretarka u Ministarstvu rada Bojana Stanić.

  • Кoje su najvažnije odredbe novog zakona o agencijskom zapošljavanju koji je stupio na snagu 1. marta?

- Ovim zakonom se utvrđuju uslovi za rad agencija za privremeno zapošljavanje koje osnovane kao privredna društava ili preduzetnici zapošljavaju radnike u cilju njihovog ustupanja poslodavcu korisniku; utvrđuju jednaka prava iz rada i po osnovu rada ustupljenih zaposlenih i zaposlenih neposredno kod poslodavca korisnika (u pogledu zarade, uslova rada, radnog vremena, pristupa objektima za ishranu i decu i dr);

ograničava rad na određeno vreme preko agencija za privremeno zapošljavanje i sprečavaju situacije da jedno lice godinama radi kod istog poslodavca preko različitih agencija.

  • Bilo je potrebno vreme da se usaglasi tekst zakona, šta su bile tačke sporenja?

- Sindikati su zastupali stav da agencijsko zapošljavanje treba maksimalno ograničiti, pa i kada je lice u radnom odnosu u agenciji za privremeno zapošljavanje na neodređeno vreme, tražili su bankarske garancije za osnivanje agencija, a sa druge strane poslodavci su tražili fleksibilnije agencijsko zapošljavanje, bez ograničenja.

akonsko rešenje je predstavlja kombinaciju ovih zahteva, kao srednje rešenje, jer nije postignut potpuni kompromis između socijalnih partnera.

Zapošljavanje ili angažovanje na privremenim i povremenim poslovima radi obavljanja poslova kod drugog poslodavca je godinama prisutno kod nas. Broj tako angažovanih lica ne može da se utvrdi jer ne prepoznaju se u masi zaposlenih i radno angažovanih, ali svima je bilo jasno da ta lica rade za manju zaradu i pod nepovoljnijim uslovima rada kod istog pravnog lica preko različitih agencija, na određeno vreme.

U ovakvoj situaciji, pristupilo se izradi ovog zakona u saradnji sa socijalnim partnerima (predstavnicima zaposlenih, poslodavaca i većih agencija i dr). Sindikati su zastupali stav da agencijsko treba ograničiti u svakom pogledu.

  • Da li će ubuduće radnici angažovani preko agencije biti izjednačeni sa kolegama koje su zaposlene kod poslodavca?

- Zakonom o agencijskom zapošljavanju je propisano da ustupljeni zaposleni za vreme privremenog obavljanja poslova kod poslodavca korisnika ima pravo na jednake uslove rada kao i uporedni zaposleni kod poslodavca korisnika, u skladu sa ovim zakonom.

  • Šta podrazumevaju ti "jednaki uslovi"?

- Jednaki uslovi rada odnose se na:

1) trajanje i raspored radnog vremena; 2) prekovremeni rad; 3) noćni rad; 4) odmor u toku rada, dnevni, nedeljni odmor i godišnji odmor; 5) odsustvo uz naknadu zarade u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, odnosno pravilnikom o radu koji se primenjuje kod poslodavca korisnika; 6) elemente za obračun i isplatu zarade, naknade zarade i naknade troškova; 7) bezbednost i zdravlje na radu; 8) zaštitu trudnica i majki dojilja; 9) zaštitu omladine; 10) zabranu diskriminacije po svim osnovima, u skladu sa zakonom.

  • Šta to znači kada je reč o njihovim zaradama?

- To znači da ustupljeni zaposleni ima pravo na jednaku zaradu kao i uporedni zaposleni koji je u radnom odnosu kod poslodavca korisnika koji obavlja ili bi obavljao iste poslove s obzirom na zahtevani stepen i vrstu stručne spreme, odnosno nivo kvalifikacija i posebna znanja i sposobnosti, odnosno kompetencije, složenost, odgovornost, radno iskustvo i druge posebne uslove za rad.

Ako kod poslodavca korisnika nema uporednog zaposlenog na istim poslovima, ustupljenom zaposlenom ne može se odrediti niža osnovna zarada od osnovne zarade zaposlenog kod poslodavca korisnika u istom stepenu stručne spreme odnosno nivou kvalifikacije.

Pod zaradom smatra se zarada za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, a naknadom troškova smatraju se: naknada troškova za dolazak i odlazak sa rada, za ishranu u toku rada, za regres za korišćenje godišnjeg odmora, za vreme provedeno na službenom putu u zemlji i inostranstvu, za smeštaj i ishranu za rad i boravak na terenu, za pogrebne usluge.

  • Koliko nova zakonska rešenja štite zaposlene i zaista smanjuju rad na crno?

- To će praksa da pokaže, ali zakonska rešenja su veoma striktna, za njihovo nepoštovanje propisane su prekršajne kazne novčane kazne kako za agenciju tako i za poslodavca korisnika; predviđena je mogućnost oduzimanja dozvole za rad Agenciji ako je u roku od godinu dana utvrđena prekršajna odgovornost Agencije, po više osnova ili u iznosu koji prelazi dupli iznos maksimalno propisane kazne, a inspekcija rada oceni da Agencija time očigledno narušava prava ustupljenih zaposlenih, odnosno kontinuirano krši odredbe ovog zakona.

Tu je i mogućnost utvrđivanja da su ispunjeni uslovi za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vreme u sudskom postupku za ustupljene zaposlene, koji su prethodno kod istog poslodavca korisnika radili neposredno ili preko iste ili druge Agencije duže od ograničenja propisanog ovim zakonom, odnosno koji ostanu da rade kod poslodavca korisnika najmanje pet radnih dana nakon isteka vremena za koje su ustupljeni.

  • Sindikati su ranije bili protiv i navodili da je glavni problem Nacrta zakona u tome što nema garancija da kompanije u Srbiji neće celokupnu radnu snagu iznajmljivati bez ograničenja od agencija koje ih zapošljavaju na neodređeno vreme?

- Prema Zakonu o agencijskom zapošljavanju ukupan broj ustupljenih zaposlenih u radnom odnosu na određeno vreme kod poslodavca korisnika ne može da bude veći od 10% od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca korisnika na dan zaključenja ugovora o ustupanju zaposlenih, odnosno na dan izmene tog ugovora kojima se menja broj ustupljenih zaposlenih.

Poslodavac korisnik koji ima manje od 50 zaposlenih na dan zaključenja ugovora o ustupanju zaposlenih, može da angažuje:

1) jednog ustupljenog zaposlenog ako ima od dva do devet zaposlenih; 2) dva ustupljena zaposlena ako ima od 10 do 19 zaposlenih; 3) tri ustupljena zaposlena ako ima od 20 do 29 zaposlenih; 4) četiri ustupljena zaposlena ako ima od 30 do 39 zaposlenih; 5)​​ pet ustupljenih zaposlenih ako ima od 40 do 49 zaposlenih.

U ova ograničenja se ne računaju usutpljeni zaposleni koji sa Agencijom imaju zaključen ugovor o radu na neodređeno vreme, bez obzira na koji period su ustupljeni poslodavcu korisniku.

Bojana Stanić Foto: Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja
  • Velike strane kompanije, naročito iz oblasti IT koje rade velike poslove u Srbiji praktikuju da imaju samo jednog ili dva stalno zaposlena, da li će se poboljšati ta praksa?

- Kao što sam pomenula, ukupan broj ustupljenih zaposlenih u radnom odnosu na određeno vreme kod poslodavca korisnika ne može da bude veći od 10% od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca korisnika na dan zaključenja ugovora o ustupanju zaposlenih.

Poslodavac  koji ima manje od 50 zaposlenih može da angažuje:jednog ustupljenog zaposlenog ako ima od dva do devet zaposlenih. Prema tome, u ovom slučaju će IT kompanije moći da angažuju samo jednog ustupljenog zaposlenog koji sa agencijom ima zaključen ugovor o radu na određeno vreme, dok za ustupljenog zaposlenog koji sa agencijom ima ugovor o radu na neodređeno vreme ovo ograničenje ne važi.

Ustupljeni zaposleni za vreme privremenog obavljanja poslova kod poslodavca korisnika ima pravo na jednake uslove rada kao i uporedni zaposleni kod poslodavca korisnika, u skladu sa ovim zakonom.

  • Agencije će morati da dobijaju licence? Кakve promene za njih konretno važe?

- Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja izdaje dozvole za rad agencija za privremeno zapošljavanje na zahtev privrednog društva ili preduzetnika pod uslovima propisanim u Zakonu o agencijskom zapošljavanju.

Tek na osnovu prethodno izdate dozvole za rad Agencije za privremeno zapošljavanje od stane Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, privredna društva i preduzetnici mogu i dužni su da APR-u podnesu prijavu za upis navedenih delatnosti i poslovnog imena "Agencija za privremeno zapošljavanje".

  • Ko će moći i kako da prijavi agenciju ako uvidi da ne poštuje praksu?

- Nadzor nad primenom Zakona o agencijskom zapošljavanju vrši Inspekcija rada, odnosno Upravna inspekcija.

  • Pominju se i bankarske garancije koje agencije moraju da prilože, o čemu se radi?

- Pojedini članovi Radne grupe su predlagali uvođenje bankarske garancije ali se nakon razmatranja odustalo od tog zakonskog rešenja, iz razloga što bi se uvođenjem bankarske garancije obezbedili uslovi za stvaranje monopola velikih agencija za privremeno zapošljavanje u odnosu na male koje ne bi mogle da ispune te uslove, te bi uvođenje bankarske garancije stvorilo nelojalnu konkurenciju.

Agencijski zaposleni su u pogledu isplate zarade dvostruko osigurani zakonskim rešenjem jer se agencija obavezuje da isplati zaradu u rokovima i kada poslodavac korisnik ne dostavi evidenciju o radu agencijskog radnika a poslodavac korisnik je solidarno odgovoran za obaveze agencije na isplatu zarade.

Zakonom je propisana supsidijarna odgovornost agencije i poslodavca korisnika u vezi sa povredom na radu i profesionalnom bolešću, tako da je agencija supsidijarno odgovorna u slučaju da ustupljeni zaposleni ne može od poslodavca korisnika da naplati u celini ili delimično iznos naknade štete utvrđen u sudskom postupku.

(V.B)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Ivan NS

    7. mart 2020 | 10:55

    Veću platu sam kao radnik na PP poslovima imao pre ovog ugovora. 176 dinara satnica, bruka i sramota. U junu adio Serbia, dotle ću trpeti.

  • Драганче

    7. mart 2020 | 13:24

    У овом Златном добу “транзиције” “еуропских вредности”, сва права радника стечена у 20том веку се губе, а враћа робовласнички систем! И то није само у Србији! Само код нас иде у екстрем! Стећно нам било!

  • Mimi

    7. mart 2020 | 13:46

    Ja sam ranije znala samo da automobili se prodaju na lizing, dokle smo stigli kao ljudi, bože me sačuvaj!

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>