• 17

Hrvatski javni dug skače na preko 90% BDP-a, čak i da kriza prođe ranije

Krivulja rasta hrvatskog javnog duga bila bi strmija nego u Italiji

  • 17
hvar hrvatska

Foto: Pixabay/StudioKleurrijk

Javni dug Hrvatske skočiće na 90 posto bruto domaćeg proizvoda čak i ako se kriza u vezi s korona virusom završi za tri meseca, piše Večernji list.

U tekstu, koji prenosi portal Seebiz, navodi se da je Hrvatska u pandemiju uletela kao najzaduženija zemlja u tranziciji, sa nivoom duga od približno 73 posto, što je pozicionira na visoko deveto mesto po zaduženosti država unutar EU.

Slično kao Hrvatska stoje jedino Mađarska i Slovenija čiji javni dug iznosi oko 70 posto, dok daleko uspešnija Češka ima samo 32 odsto duga, mereno udelom u BDP-u, Slovačka 50 posto, a najmanje zadužena evropska država Estonija samo osam procenata, prema pisanju hrvatskog lista.

Na vrhu EU lestvice je, kako se dodaje, stari bolesnik, Grčka, sa 180 posto javnog duga, sledi Italija sa 135, Portugalija sa 122, Belgija, Francuska i Španija sa oko 100 procenata, što će se već ove godine znatno pogoršati.

Večernji ističe da, ovih dana često pominjana Švedska ima samo 39 posto javnog duga.

- U epidemiji korone, prvoj su Italiji stigli na naplatu stari gresi, pa je jedno vreme prinos na njene desetogodišnje obveznice probio nivo od tri posto. Tek nakon snažne intervencije Evropske centralne banke i masovnog otkupa javnog duga prinosi na italijanski dug spustili su se ove nedelje na oko 1,8 odsto - navodi list.

U odnosu na referentne nemačke obveznice, razlika je oko 2,2 procentna poena, pa analitičari procenjuju da će već ove godine italijanski javni dug skočiti na 150 odsto BDP-a, španski na 108 posto, portugalski na 128 procenata, dok će nemački javni dug, koji startuje sa gotovo idealnih 62 odsto, jedva porasti na 63 procenta.

Brzina rasta duga neće zavisiti samo od masovnosti fiskalnih intervencija u doba krize nego i od kamata na nova zaduženja. Ovih dana Hrvatska je svoje prve korona kreditne linije realizovala s bankama, a ministar finansija Zdravko Marić izbegava da da precizan odgovor po kojoj je ceni zaključena ta transakcija, navodi Večernji.

Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra da će u najpovoljnijem scenariju hrvatski javni dug dogurati na 90 posto BDP-a i to u slučaju da kriza završi za tri meseca.

Krivulja rasta hrvatskog javnog duga bila bi strmija nego u Italiji, zaključuje Večernji list.

Video: Mali: Kada je reč o rastu BDP-a, Srbija će beležiti najbolje rezultate u Evropi

(Telegraf Biznis/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Mala Maca

    19. april 2020 | 13:03

    A šta da se komentariše.Jedna od Satelit pikolo parazitskih država koja je i ušla u Eu da ojadi eu fondove i da živi na grbači Nemačke i Francuske.Britanci su to shvatili i pobegli glavom bez obzira.Mi, kakvi smo takvi smo bar ne parazitiramo na tuđim leđima,koliko imamo sa toliko raspolažemo.Da je dovoljno nije ali će i njihovom parazitiranju jednom doći kraj,svoje stanovnike su proterali,a ovi što su ostali za par godina će biti i oni stranci u lijepoj njihovoj.Tako može i moja baba da bude kao neka uspešna država,zaduženi sa 60 milijardi dolara a njih ukupno tri i po miliona.Neka nama Eu da razliku od 30 milijardi između Hrvtaskog i našeg duga. Jesu brate prezaduženi nema dalje,još malo i Grčka će za njih biti mala maca

  • Ђора

    19. april 2020 | 14:04

    Шта ће нама информације о једној убогој земљици? Да им није било шваба, још увек би били велики Јожини "југославени" и музаре свих република осим Словеније.

  • Radovan

    19. april 2020 | 13:08

    Hrvatska tone

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>