• 5

Može li neradni petak da zaživi? Da, ali samo tamo gde su specifična znanja

Kraća radna nedelja najviše smisla ima u proizvodnji

  • 5
Audi, automobil, fabrika, izrada automobila, Mađarska

Kraća radna nedelja najviše smisla ima u proizvodnji / Foto: Tanjug/AP

U mnogim zemljama planete, pa i u Hrvatskoj, uveliko se vodi polemika o skraćenoj radnoj nedelji, kao odgovoru na krizu, dakle, nešto po uzoru na nemački Kurcarbajt.

Privredno-socijalno veće pokreće razgovor o tome, kao o obliku državne pomoći, pri čemu bi poslodavac mogao manje da plaća radnika, odnosno da ima manje izdatke, a sa druge strane - zaposleni bi imali više vreme za sebe i porodicu.

Skraćena radna nedelja nije samo eventualna posledica korone, već se i pre govorilo o njoj, kao o načinu da se smanje pritisak, stres, užurbani tempo.

Premijerka Novog Zelanda je takođe pomenula ovaj način rada kao isplativ za sve: ljudi bi imali više slobodnog vremena da putuju i obilaze svoju zemlju, što bi oporavilo turizam.

Naše komšije polemišu o subvencijama za kraću radnu nedelju, ali se još ne zna kolike će biti te subvencije i ko bi za njih mogao da konkuriše. Ono što se zna, jeste da će uslovi biti stroži.

Ono gde bi, prema rečima hrvatskog ministra Josipa Aladrovića, kraća radna nedelja najviše imala smisla jeste proizvodnja. Kako dodaje, nešto slično je postojalo 2014, a mera je bila poznata kao "neradni petak".

Zaposleni bi ostajali kod kuće jedan dan nedeljno, a dnevnicu bi pokrivala država. Ipak, malo njih je pre šest godina bilo zainteresovano za ovu opciju.

Svuda u svetu već uveliko su "na snazi" masovna otpuštanja, a kako navodi hrvatski ministar, tamo će tek sada krenuti talas otkaza, nakon što se u junu radnicima isplati treća pomoć.

Kreće zaoštravanje radnih uslova, jer u većem delu sveta prestaju da važe mere pomoći uvedene tokom vanrednog stanja. Međutim, to ne znači da se sve vratilo u normalu.

Preduzeća i dalje postepeno pokreću poslovanja i nisu u stanju da "obrnu" profit u tako kratkom roku, da bi bili na dobitku kada isplate sve radnike.

Meru vezanu za skraćenu radnu nedelju, ne treba vezivati isključivo za očuvanje radnih mesta.

 

Njena suština je u tome da se zadrži sposobnost brzog oporavka nakon krize, koja sa sobom svakako uvek nosi otkaze i smanjenje zaposlenosti. Osim toga, ona ima najviše smisla u proizvodnji i industriji, a najmanje u uslužnim delatnostima.

Cilj je zadržati onu zaposlenost kod koje postoje specifična znanja i veštine. Dakle, ako odu takvi, kvalifikovani radnici, onda će se preduzeće teško oporaviti, jer na slobodnom tržištu neće moći da nađe adekvatne radnike koji bi zamenili one stare, s bogatim znanjem i iskustvom.

Video: Radna nedelja od 4 dana - prednosti i mane

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Hančanin

    3. jun 2020 | 10:56

    Nek prvo zaživi neradna nedelja pa ćemo potom o petku.....

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>