• 0

Pandemija zbrisala 12 biliona dolara svetskog BDP-a

Iako su sumorni izgledi za ovu i narednu godinu malo ublaženi, zbog rasta pojedinih ekonomija, globalni rast će i dalje biti na negativnoj teritoriji

  • 0
Korona virus, dolari

Foto: Shutterstock

- Razorno dejstvo korona krize izazvaće dramatični privredni pad u svetu, koji se za ovu i narednu godinu procenjuje na oko 12 hiljada milijardi (biliona) dolara - izjavila je direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristalina Georgijeva.

To je jednako vrednosti većoj od jednogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda evrozone, dodala je ona, na onlajn konferenciji "Infrastuktura, investicije i centralna Evropa: Inicijativa 3 mora (3SI)", u orgnizaciji Atlantskog saveta.

Kako kaže, iako Fond sada procenjuje globalne ekonomske izglede za 2020. nešto manje sumornim nego pre par meseci (zbog boljih rezultata pojedinih naprednih ekonomija, pre svega Kine) - rast će i dalje biti na negativnoj teritoriji ove godine.

Za zemlje centralne, istočne i jugoistočne Evrope (CIE), pandemija znači brisanje progresa ostvarenog u poslednje tri godine, kada je region postizao najbolje rezultate u ovoj deceniji u pogledu ekonomskog rasta, jačanja konkurentnosti i unapređenja upravljanja.

Region je, prema rečima šefice MMF-a, u proseku beležio rast od 3,0 posto u smislu realnih prihoda, što je uticalo na smanjenje jaza između CIE i 15 zapadnih članica EU. Dodala je da je prihod po stanovniku u regionu CIE dostigao oko 55 posto prihoda po stanovniku u 15 zapadnih zemalja EU.

Šefica MMF-a je naglasila, međutim, da i dalje postoji veliki infrastukturni jaz između 12 zemalja uključenih u Inicijativu tri mora i preostalih 15 EU članica u pogledu energetskih proizvodnih kapaciteta, precizirajući da taj jaz iznosi 50 procenata. Još je veći kada se iz grupe 12 članica 3SI isključi Austrija, i iznosi 70 procenata za preostalih 11 država CIE u odnosu na 15 zapadnih zemalja EU.

Georgijeva je navela da, što se tiče internet konektivnosti i broja pretplata na mrežu, uz izuzetak Estonije, region CIE zaostaje u poređenju sa zapadnom Evropom. Takođe je konstatovala da razvijenost putne infrastukture u regionu zaostaje u odnosu na 15 zemalja EU, pri čemu je drumska na nivou od 60 procenata zapadnoevropskih država, a zeleznička tek na 40 procenata.

- Da bi smanjile sva ova zaostajanja do 2030.godine, članice 3SI bi to koštalo 3-8 odsto BDP-a godišnje - rekla je Georgijeva, dodajući da su to ogromna sredstva. Zahvaljujući investicionom fondu 3SI, kako je istakla, izdaci zemalja CIE za te svrhe biće smanjeni na 2-3 procenta BDP-a godišnje, mada ni to nije zanemarljiv trošak.

Cilj skupa, koji je organizovao Atlantski savet, bio je razmatranje mogućnosti koje ovaj ekonomski vitalan region nudi za investiranje. Događaj je organizovan u susret samitu Inicijativa tri mora 19. oktobra u Talinu, čiji će domaćin biti predsednica Estonije, a koji će okupiti lidere iz centralne Evrope, EU, SAD i Nemačke.

Inicijativa 3SI usmerena je na obezbeđenje nedostajućih sredstava od 1.000 milijardi dolara za regionalne infrastrukturne projekte i proširenje veza između država članica 3SI, kao i između regiona i ostatka Evrope. Početkom ove godine pokrenut je komercijalno vođeni investicioni fond 3SI za ulaganja u prekogranične projekte u regionu, a SAD su se obavezale da će uložiti do milijardu dolara u fond i 3SI energetske projekte.

Video: Šef DFC u Beogradu: Došli smo ovde da ostanemo

(Telegraf Biznis/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>