• 6

Procene holandske banke: Srbija će nadmašiti druge, potpuni oporavak tokom 2021.

Napredak će u mnogome zavisi od brzine vakcinacije, smatraju

  • 6
Srbija, grafikon rasta, porast, napredak ekonomija, biznis

Foto: Pixabay, Shutterstock

Srbija će biti jedna od retkih zemalja koja će se potpuno oporaviti od posledica pandemije korona virusa u 2021. godini i s rastom će nadmašiti mnoge druge, ocenjuje danas holandska ING banka, koja se na globalnim rang listama godinama nalazi među 30 vodećih banaka u svetu.

- Već izvesno vreme smo konstantno optimistični prema perspektivama rasta Srbije i za sada se stari odvijaju tim tokom - navodi se u analizi ING-a pod naslovom "Rast na Balkanu: od nule do heroja ponovo?", objavljenoj na zvaninčnom veb sajtu banke.

Ekonomski eksperti ING-a konstatuju u analizi makroekonomskih izgleda četiri bankanske zemlje - Srbije, Hrvatske, Bugarske u Rumunije, da će Srbiji verovatno biti od koristi najjači zamajac rasta u Evropi, i slažu se sa procenom naših vlasti da će pad srpske ekonomije iznositi samo 1,1 posto za 2020. godini.

- Takođ, ona bi trebalo da bude jedna od retkih zemalja koja će biti svedok potpunog oporavka na nivo pre pandemije do kraja 2021, i predviđamo rast BDP-a od 5,5 posto, nešto manji od zvaničnih procena te zemlje od 6,0 procenata, ali i dalje veći od većine tržišnih projekcija - navode analitičari ING-a.

Dodaju da će to u mnogome zavisi od brzine vakcinacije, te da se trenutno čini da kampanja vakcinacije u Srbiji ne ide u korak sa drugim zemljama EU.

- Ključ dobrog upravljanja ekonomskim usporavanja u 2020. bila je izdašna fiskalna podrška, koja je u osnovi jednaka budžetskom deficitu od približno 9,0 odsto BDP-a - ocenjuje se u članku.

Za 2021. godinu, podseća se dalje, vlasti Srbije su, u dogovoru s MMF-om, postavile za cilj budžetski deficit od 3,0 posto BDP-a.

Grafikon rasta, berza, ekonomija

Foto: Shutterstock

- Po našem mišljenju, ovim se uspostavlja dobra ravnoteža između potrebe vraćanja fiskalne obazrivost (s obzirom na relativno veliko stanje na tekućem računu) i očuvanja podrške ekonomiji. Skloni smo proceni da će zaostali efekti drugog talasa infekcija uzrokovati blago prekoračenje ciljanog deficita, za koji predvđamo da će završiti 2021. godinu na 3,5 posto BDP-a - napominju stručnjaci holandske banke,

Kada je reč o inflaciji i monetarnoj politici, analitičari ING-a su mišljenja da nakon smanjenja referentne kamate na 1,0 odsto krajem prošle godine, Narodnoj banci Srbije ostaje vrlo ograničen prostor za dalje ublažavanje politike.

- Ključnu kamatnu stopu vidimo na nepromenjenom nivou tokom 2021. i u većem delu 2022. Tome pomaže mirna inflacija, za koji prognoziramo da će u proseku iznositi 1,7 procenata 2021. (1,6 posto prošle godine) te 2,2 odsto u 2022".

Centralna banka Srbije će, konstatuju analitičarI ING-a, verovatno nastaviti da obezbeđuje bankarskom sistemu onoliku likvidnost kolika je potrebna i nastaviti da unapređuje svoju strategiju dinarizacije.

- Po pitanju deviznog kursa, stabilnost dinara ostaje centralni stub monetarne politike centralne banke, i očekujemo da će tako ostati 2021. godine - dodaju.

Povodom kreditnog rejtinga Srbije, ekonomski specijalisti ING-a naglašavaju da su "impresionirani fiskalnom razboritošću države, pri čemu je vlada nedavno uspešno okončala nefinansirajući program MMF-a i razmatra sledeći program (verovatno još jedan Instrument za koordinaciju politike)".

- Smatramo da će Mudis povećati rejting Srbije (sa nivoa Ba3 uz pozitivne izglede) u prvoj polovini godine. Istovremeno, ova zemlja ostaje kandidat za investicioni rejting, pri čemu S&P i Fič trenutno ocenjuju Srbiju na nivou BB +, sa stabilnim izgledima - navodi se u analizi i dodaje da je to verovatnije u 2022.

S obzirom na relativno veliki deficit tekućeg računa Srbije, analitičari ING-a ističu na kraju potrebu za stabilnim ili povećanim direktnim stranim investicijama, i/ili smanjenjem spoljnog duga Srbije.

Što se tiče makroekonomskih izgleda ostalih analiziranih zemalja, iz ING banke predviđaju Hrvatskoj rast od 4,0 posto u 2021. godini, Bugarskoj od 3,3 procenta, a Rumuniji od 3,7 odsto.

Video: Prodata Komercijalna banka: Državna kasa teža za 400 miliona evra

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>