• 16

Radnici iz Ukrajine beru krastavce u Srbiji jer niko naš neće: Šta je potrebno uraditi za 3.000 RSD?

Uzgajaš, predaš sve i naplatiš 3.000 evra za tri meseca, uzgajanje kornišona bi trebalo da bude isplativ posao, ali...

  • 16
krastavac

foto: pixabay.com

U Srbiji su kompanije koje su veliki proizvođači krastavaca, zapošljavali radnu snagu iz Ukrajine, jer nisu mogli na opštini na kojoj rade, da nađu zainteresovane radnike.

Naši ljudi, jednostavno, neće da beru krastavce, a berba kornišona je izuzetno težak posao.

Zbog toga su kompanije angažovale ljude iz Ukrajine, a dnevnica im je bila od 2.500 - 3.000 dinara.

- Teško je brati kornišone. Morate praktično da legnete na platformu koja vas nosi između redova - objasnio je i sam ministar poljoprivrede Branislav Nedimović gostujući na TV Prva.

Kako je dodao, u Srbiji posluju dva velika svetska proizvođača kornišona.

- Oni rade na prostoru Srbije gde imaju svoju fabriku i prostor za pakovanje, a davali su devnicu od 2. 500, 3.000 neće niko da radi - napominje ministar.

Berba kornišona međutim, nije jedini posao koji se izbegava.

Već nekoliko godina, sve manje je mladih koji se odlučuju da budu auto-mehaničari, zavarivači, pa i kozmetičari.

Građevina takođe kuburi sa radnom snagom, a Beograd ima oko 2.000 aktivnih gradilišta, i usled nedostataka građevinaca u celoj Srbiji, na izgradnji prestonice zaposlen je veliki broj stranih radnika iz Evrope, ali i daleke Azije.

Koliko ih tačno ima je, prema oceni stručnjaka, skoro nemoguće utvrditi - između ostalog i jer veliki broj radi na crno.

Krastavac

Foto: Pixabay

Najviše ima Albanaca iz Severne Makedonije i Turaka, koji dolaze organizovano preko firmi koje ih angažuju za srpska gradilišta.

U poslednjih pet godina, broj izdatih dozvola za rad za strance u Srbiji se udvostručio, pokazuju podaci NZS.

Cifre pokazuju da istovremeno domaća radna snaga masovno odlazi u inostranstvo.

Srbija bi u narednih 30 godina mogla da ostane bez petine radne snage, ocenio je prošle godine Međunarodni monetarni fond (MMF).

Ugovori ovih stranih radnika bi morali da se prilagode domaćim propisima, smatraju stručnjaci, a Ministarstvo rada je više puta isticalo da je poslodavci moraju da zaštite svoje radnike i prijave.

Video: Đorđević: Oni koji rade od kuće, imaju ista prava kao i u radnim prostorijama

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Kolja

    25. januar 2021 | 11:16

    Veoma je važno naglasiti da "dnevnica" nije 8 sati, već minimum 12, često bude i 14, podeliš to sa ovih "fantastičnih" 3.000 i dobiješ platu kao da radiš u Loznici u piljarnici. Eto zašto neće da rade ljudi.

  • Miskovic

    25. januar 2021 | 10:58

    Pa naravno da gradjevina kuburi sa radnom snagom to je tezak ,naporan rad u svakakvim vremenskim uslovima a dnevnica je 250 din za pomocnika majstora dakle fizikalca a to su uglavnom mladi ljudi ,pa nece da rmbace za 2500 din 10 sati dnevno.

  • Marko

    25. januar 2021 | 11:40

    Pa naravno da nece niko dzabe da radi, da oce da plate da vidis kako bi imali radnike

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>