• 2

Šta sve piše u rebalansu? Dodatno zaduživanje od 2 milijarde evra - pola opravdano

Ministar kaže da samo par zemalja u Evropi ima veći rast uz manji fiaksalni deficit od Srbije i istakao da je deficit u Srbiji na apsolutno prihvatljivom nivou

  • 2
Budžet plan 2021 godina biznis

Foto: Shutterstock

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović izjavio je danas, na skupštinskom Odboru za finansije, da predlog rebalansa budžeta za ublažavanje posledica krize predviđa veće troškove države za više od dve milijarde evra, koje se mogu obezbediti samo zaduživanjem, kao i da će tako deficit iznositi oko 3,5 milijarde evra ili oko sedam odsto BDP-a.

On je upozorio da će se tako javni dug povećati sa 58 odsto na 61 ili 62 odsto BDP-a.

Petrović je kazao da je stav Fiskalnog saveta da je od dodatne dve milijarde evra predviđene deficitom samo jedna milijarda opravdana i u nekim delovima izuzetno dobro usmerena.

- Druga milijarda evra je nepotrebna i ekonomski neodrživa - smatra Petrović.

Predsednik Fiskalnog saveta kaže da ovim rebalansom budžeta vlada odgovara na ekonomske posledice epidemije.

- To je dobro što radi, to je dobar, opravdan i očekivan potez. Sa druge starne, ocena Fiskalnog saveta je da vlada to čini sa neopravdano velikim povećanjem rashoda i budžetskog deficita. Planirani deficit budžetom je 1,5 milijardi ili tri odsto BDP, a sada se ovim rebalansom predviđa da će deficit biti 3,5 milijarde, što znači na repuličkom nivou 6,9 odsto, a na nivou ukupne države oko sedam odsto. To znači da se sada dodatnih 3,5 milijardi previđa rebalansom - naveo je on.

Istakao je da je dobro što rebalans predviđa veća ulaganja u infrastrukturu i životnu sredinu.

Petrović kaže da bi bez tog povećanja investicija, rast bio oko četiri odsto u 2021, ali da će sa ovim rebalansom biti između pet i šest odsto.

Fiskalni savet je stava da je nesporno da je potreban antikrizni paket, ali da je moglo da se nasluti da je potreban još u decembru, kao i da je zato Fiskalni savet zato i bio protiv toga da se povećavaju plate i penzije, navoe je Petrović.

Kaže da i dalje Fiskalni savet smatra da je neopravdana podela novčane pomoći građanima, koja je predviđena i ove godine, jer se radi o novcu koji se može obezbediti samo zaduživanjem. Sa druge strane, novac uložen u infrastrukturu ima veći multiplikativni efekat na rast BDP-a, dok novac uložen u potrošnju nema ili je taj efekat veoma mali, navodi Petrović.

- U slučaju potrošnje taj efekat je minimalan, ako ga i ima, pošto se uglavnom prelije na uvozne proizvode, iznosi svega 0,1 ili 0,2 odsto, dok je u infrastrukturi mnogo veći -

Petrović kaže da se tek možda 10 odsto tih sredstava za podsticanje potrošnje vrati državi kroz poreze, tako da će se od planiranih 450 miliona evra državi u budžet jedva vratiti 45 miliona. On, takođe, ističe da se udvostručuju ionako velike investicije u vojsku, pre svega u naoružanje, i da će ta sredstva iznositi oko 1,5 ili 1,6 odsto BDP-a, dok u zemljama centralne i istočne Evrope iznose samo 0,3 odsto.

Ministar finansija Siniša Mali je, odgovarajući Petroviću, rekao da država želi da pomogne svojim građanima u ovom kriznom vremenu i da se ta pomoć ne određuje na osnovu multiplikatora, već da je reč o borbi za zdravlje i bolji život građana.

SKUPSTINA REBALANS FINASIJE

Foto: Tanjug/Nikola Anđić

- Govorimo o životu građana kojima država želi da pomogne i ublaži negativne posledice korona virusa. To nema veze sa multiplikatorima, borimo se za njihovo zdravlje, vakcine, lekove i drugo, i to jestu mera koju sa ponosom sprovodimo - poručio je Mali.

Ističe da država povećava plate i penzije, uz održanje makroekonomske stabilnosti, kako bi omogućila građanima bolji životni standard i uslove da ostanu u Srbiji.

Mali ističe da ne zna odakle procena Fiskalnog saveta da će javni dug biti uvećan na 61 ili 62 odsto i istakao da će i pored novih mera i rebalansa budžeta za ovu godinu javni dug ostati ispod 60 odsto BDP-a. Kada je reč o ulagaju države u vojsku, Mali kaže da se svi naši susedi naoružavaju i da i Srbija to mora da radi, kao i da je to naoružavanje odbrambene prirode i da bi Srbija mogla da odvrati svakog potencijanog agresora.

Ministar kaže da samo par zemalja u Evropi ima veći rast uz manji fiaksalni deficit od Srbije i istakao da je deficit u Srbiji na apsolutno prihvatljivom nivou.

Naveo je da je Italija planirala rast za ovu godinu od 4,2 odsto, uz deficit od 8,8 odsto, Belgija rast od četiri odsto i 7,3 odsto deficita, a Srbija rast od šest odsto i deficit od 6,9 odsto.

Vlada Srbije usvojila je prošle sedmice Predlog zakona o izmenama i dopunima Zakona o budžetu za 2021. godinu, kojim ukupni prihodi i primanja iznose 1.356,2 milijarde dinara, što je za 19,9 milijardi dinara više u odnosu na iznos prihoda planiran inicijalnim budžetom za ovu godinu.

Rebalans budžeta usmeren je na ublažavanje posledica izazvanih epidemijom virusa Covid - 19 i na značajno uvećanje kapitalnih investicija, posebno u izgradnji zdravstvene infrastrukture.

Za kapitalne investicije u 2021. godini izdvojeno je 362,1 milijardi dinara, dok je na nivou opšte države ta brojka oko 430 milijardi dinara.

Video: Mali: Građanima 60 evra, penzionerima 110, firmama minimalac

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • zeljko

    19. april 2021 | 16:47

    Politika SNS-a,sve ce nam ovo izaci na nos,samo polako...

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>