• 0

"Ne sme biti još jedno izgubljeno leto": Grcima banke više ne daju novac, ali ga traže

Banke više nemaju novca za kreditiranja, sada traže novac za investiranje i obrtanje, ali u Grčkoj, toga još neće biti

  • 0
Pefkohori; foto Telegraf.rs/Aleksandra Blažević

Pefkohori; foto Telegraf.rs/Aleksandra Blažević

Brodski operater sa Rodosa, Pariz Kakas, ne može da priušti još jedno izgubljeno leto, a i pitanje je da li će ikada da vrati milione evra koje duguje: „Kad banka dođe, kažemo: 'Izvinite“.

Njegovo uznemireno čekanje povratka turista ukazuje na presudan test za grčke banke, koji se i dalje bore sa najtežim teretom loših kredita u Evropi i nasleđem finansijske krize.

Grčka računa da će spasiti ovu letnju sezonu i prekinuti talas nesolventnosti među turističkim preduzećima, koja su već na kolenima nakon katastrofalne 2020. godine.

Rodos je privukao 2,4 miliona posetilaca u 2019. godini, ali su u aprilu ove godine luksuzna odmarališta i parkinzi za najam automobila ličali na grad duhova.

Grčka centralna banka procenjuje da četvrtina zajmova turističkom sektoru, koji zauzvrat čini petinu ukupne ekonomije, sada ne radi.

„Prošle godine smo u suštini prestali da plaćamo“, rekao je Kakas, čija je trajektna kompanija Sea Dreams zabeležila kolaps prihoda kada je pandemija koronavirusa naglo zaustavila putovanja.

Iako su podaci o zajmovima od strane ekonomskog sektora neujednačeni, bivši zamenik ministra turizma Manos Konsolas rekao je parlamentu u oktobru da su loši zajmovi (NPL) u turističkoj industriji iznosili 3 milijarde evra (3,6 milijardi dolara).

Zabrinjavajuće je i to što je trećina svih zajmova preko moratorijuma u osetljivom sektoru smeštaja i prehrambenih usluga, navodi Grčka banka.

I uprkos davanju milijardi evra za rešavanje NPL-a i dužničke krize, grčke banke i dalje imaju najviši nivo u Evropskoj uniji, sa 47,4 milijarde evra (58 milijardi USD) NPL-a ili 30,2% svog portfelja, više nego 10 puta više od proseka EU .

„Tokom cele jedne godine poslovanja neki hoteli se nisu otvarali, pa ovo očigledno utiče na njihove poslovne knjige“, ​​rekao je Jonis Hatzis, koji poseduje tri hotela na Rodosu.

"Nijedna korporacija koja je pokušala da raste tokom proteklih godina i koja je zapravo povećala dug neće moći da ga servisira ako se turizam ne povrati", rekao je.

Vlada je uložila oko 40 milijardi evra za pomoć preduzećima i obećala da će povući podršku samo postepeno, ali turistička industrija treba hitno da se vrati na posao.

Posle decenije rasta, 2020. godinu završili su sa samo 7 miliona posetilaca u poređenju sa rekordnih 33 miliona u 2019. Sektor je doneo prihod od 4 milijarde evra, manje od četvrtine od 18 milijardi u 2019. godini.

Grčka je u subotu otvorila svoja vrata za turiste iz EU i drugih ključnih tržišta poput Sjedinjenih Država, Izraela i Britanije.

Za kompanije kao što je Sea Dreams, koja se već borila sa svojim dugom pre krize sa koronavirusom, ulaganje je na čekanju i još jedna loša godina bi mogla značiti kraj.

Korona virus Grčka

Foto: Tanjug/AP

„Ne vredi sada ići u banku, jer šta god im kažete, oni kažu„ u redu, dobro, kakav novac možete da nam date? “, Rekao je Kakas. „Ali mi nemamo novca da vam damo, želimo da nam vi date novac!“

Prošle godine Sea Dreams prodao je samo 22.000 karata za turiste koji su išli do obližnjih ostrva, posetili Tursku ili posmatrali delfine. Njegov prihod je opao za 75%, dok je njegov dug, koji je prepolovljen na 3,5 miliona evra u dva restrukturiranja, još uvek pod znakom pitanja.

Kakas je uzeo 200.000 evra subvencija za plaćanje poreza, popravki i zarada i nada se da će ovog leta biti dovoljno kupaca da pokriju oko 2 miliona evra operativnih troškova.

Ali bez priliva turista, mere mogu da ograniče štetu.

Iako su se otplate loših zajmova odvijale mirnije nego što se očekivalo u EU, glavni nadzornik Evropske centralne banke upozorio je grčke banke ovog meseca da kriza nije gotova i da zajmodavci uopšte mogu da potcenjuju rizike.

Štaviše, dok su grčke banke napredovale u prebacivanju kreditnog rizika sa svojih bilansa stanja kroz vladinu šemu "Hercules" koja traje do kraja 2022. godine, problem duga ostaje.

Hercules je pokrenut 2019. godine kako bi pomogao grčkim bankama da iskrcaju loše zajmove pretvarajući dugove u hartije od vrednosti koje mogu da se prodaju investitorima.

Video: Kako će Srbi da se pakuju za more, kad Grčka otvori granice

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>