• 1

6 razloga zašto šoping više nikada neće biti isti: Nestaju mnogi osnovni proizvodi

Promenile su se navike potrošača, ali da li će nove da potraju?

  • 1
Prodavnica, nestašica

Foto: Shutterstock

Nestašice proizvoda pa i hrane je nešto na šta ćemo izgleda morati da se naviknemo u periodu posle korone. Taman kada smo pomislili da je prošla opasnost i da ne moramo da čuvamo zalihe, mnogi upravo to rade i dižu cene. Poskupelo je gotovo sve, od materijala do potrošačkih proizvoda, širom sveta.

A, moglo bi da potraje. Logistika u tome igra veliku ulogu. Cena transporta je skočila gotovo sa serijom drugih poskupljenja. To posebno osećaju naši uvoznici koju robu dopremaju u kontejnerima. Prema našim informacijama, taj skok je za pojedine drastičan pa sada za jedan transfer koji je pre korone bio 2.500 evra do Beograda, sada plaćaju čak 12.000. Poskupljenje se kreće u procentima i do 55 odsto.

Drastičan skok cene transporta robe iz Kine tako je naterao kompanije u Srbiji da traže alternativu, kažu sagovornici Telegraf Biznisa. Trenutna politika Kine, gurnula je Tursku na tron koja sada koristi dobru poslovnu priliku.

Dalje, prema analizi globalnog instituta McKinsey, pandemija je prekinula dugoročni trend rasta udela usluga u potrošnji domaćinstava i dovela do neočekivanog skoka potražnje za proizvodima.

Otprilike 60 godina pre pandemije udeo u potrošnji na proizvode, od automobila do kuhinjskog pribora, smanjivao se, jer su potrošači trošili sve veći udeo na usluge poput hrane i putovanja.

Zatim su usledila zatvaranja fizičko distanciranje i ograničenja putovanja koja su pogoršala dugogodišnje ponašanje potrošača.

Prvo, život u zatvaranju većinom je sveden na kuću, a ponašanje potrošača usvojeno tokom pandemije, izgleda da se "primilo". Očekuje se da će rad od kuće ostati 20% veći nego što je bio pre, dok će avio saobraćaj biti oko 20% manji. Život u kućama rezultirao je povećanjem novca potrošenog na potrepštine za dom, na primer za preuređenje, novi nameštaj i elektroniku. Očekuje se da će se ovo ponašanje nastaviti jer potrošači provode više vremena u kući nego pre Covida.

Drugo, snažna potrošnja potrošača finansira se štednjom akumuliranom u poslednjih 12 meseci. U SAD-u se prošle godine stopa štednje više nego udvostručila u odnosu na 2019. jer su oni koji su mogli da rade od kuće nastavili da ostvarjuju ​​prihod, ali nisu mogli da potroše zbog karantina i ograničenja putovanja. Akumulirana štednja domaćinstava s visokim i srednjim prihodima ukazuje na dovoljan raspoloživi prihod za održavanje potražnje za proizvodima čak i kad se privreda otvara i potrošnja na usluge raste.

supermarket, prodavnica, kupovina

Foto: Freepik

Treće, snažan rast BDP-a i dalje podstiče potrošnja savezne vlade. Dosadašnji programi podsticaja iznose oko 26% BDP -a, smanjenju poreza i drugim programima. Snažan privredni rast zauzvrat podržava potražnju potrošača za proizvodima i uslugama.

Četvrto, tekuće globalno uvođenje vakcina moglo bi da produži povećanu potražnju za robom jer su neke usluge i dalje ograničene, a posebno dok ostaju na snazi​​ mnoga međunarodna ograničenja putovanja, usporavajući potrošnju.

Peto, snažan novi poslovni rast u SAD-u, trenutno oko 1,7 puta veći od istorijskih trendova, povećava potražnju za kombijima i drugim trajnim proizvodima jer mnoga nova mala poduzeća otvaraju trgovine i šire se.

Šesto, ograničenja lanca produžila su vreme isporuke u mnogim područjima, poput automobila i kamiona, potencijalno stvarajući dugačak rep za sustizanje i popunjavanje zaliha. Mekinsi procenjuje da američki trgovci moraju da napune svoja skladišta za 55 milijardi dolara kako bi dosegli nivoe pre Covida.

Na kraju, pandemija je imala neujednačen uticaj na sve kategorije proizvoda. Na primer, pandemija je negativno uticala na odeću i obuću, ali s ponovnim otvaranjem, sada bi mogla da bude spremna za rast jer potrošači nastavljaju da kupuju za širok raspon aktivnosti.

Sve ovo govori u prilog tezi da će snažna potražnja potrošača za proizvodima ostati činjenica još neko vreme. A to znači da možda nije vreme da još iskoristite te strateške rezerve svojih omiljenih proizvoda.

Video: Najveći ekonomski izazovi u narednih 10 godina

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Zora

    10. avgust 2021 | 05:33

    I treba uvoz da poskupi sto posto. Zasto se ne proizvodi domace, vec se samo oslonili na uvoz. Pa iz Kine se uvoze bijeli luk, pasulj, sve sto se kod nas proizvodi, a nas seljak propada. Treba zabraniti uvoz svega i svacega, jer tako samo pojedinci zaradjuju.

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>