• 33

Tri stvari koje moraju da se ispune da bi Pančevac mogao da se ruši: Gde će biti naslednik?

Šta sve mora da se desi da bi se rušio Pančevac? Prvo da dobije aleternativu, a pre naslednika, potrebno je da se i sanira. Treća stvar tiče se pitanja šina - da li će ići preko njega ili preko budućeg na Adi Huji

  • 33
Beograd 13.04.2020, Policijski čas

Foto: Nikola Tomić

Posle izjave direktora Puteva Srbije, Zorana Drobnjaka da je vreme da se ruši Pančevac, mišljenja kod Beograđana su različita. Prvo pitanje se tiče brige o tome - šta će ga zameniti.

Ipak, prema trenutnoj situaciji, takav rasplet sudbine ovog važnog i opterećenog mosta je daleko. Glavni gradski arhitekta Beograda Marko Stojčić kaže za naš portal da prvo sledi potpuna rekonstrukcija Pančevačkog mosta.

Most će, prema sadašnjem planu, možda biti proširen konstrukcijom tramvajskog mosta. Dalje, sudbina starog Pančevca je povezana sa onom budućeg novog mosta preko Dunava - Most na Adi Huji.

Dok se ne on ne izgradi, ili bar ne počne da viri iz vode, postojeća jedina veza u tom delu grada se neće premeštati.

- 2021. godine i 2022. radimo spoljnu tangetu, a 2022.godine počinje i gradnja mosta na Adi Huji koji je praktično nastavak veze između obala - rekao je za naš portal Stojčić. Svi uslovi time se stiču da Gazela, odnosno auto-put kroz grad, postane gradska saobraćajnica.

Prema njegovim rečima, rade se trenutno studije o eventualnom proširenju Pančevačkog mosta.

- Ideja je da se pored izgradi dodatna konstrukcija za tramvajski most koji bi zadovoljio potrebe stanovnika s leve obale Dunava, jer je opredeljenje da šinski sistem postane glavni sistem javnog prevoza - navodi on.

Dalje, sudeći prema Nacrtu plana generalne regulacije šinskih sistema u Beogradu, sa detaljima za I fazu prve linije metro sistema, u narednom periodu u planu je proširenje tramvajskih i linija BG voza, kao i magistralnih pruga, uz prve radove na gradnji metroa.

Planom predviđaju se tri metro linije, 42,26 km nove tramvajske mreže (uz kontrukciju preko Pančevačkog mosta), depoi, terminusi i gradnja novih pruga.

Sa ocenom da bi bilo dobro, kada se za to steknu uslovi, da se sruši postojeći Pančevački most i da se na njegovom mestu izgradi novi, minule sedmice izašao je Drobnjak. On je istakao da je Pančevački most star, da je vreme da se sruši i da se napravi novi i da bi u taj projekat trebalo da budu uključeni grad, republika i sva relevantna preduzeća.

Drobnjak je precizirao da bi to moglo da krene da se realizuje u naredne tri, četiri godine, odnosno kada budu postojale alternative drugih mostova.

Ovaj predlog ipak prilično je radikalniji u odnosu na sve dosadašnje na temu sudbine "Pančevca". Građani koji njime prolaze godinama traže da se njegova obnova nađe na listi prioriteta jer smatraju da je u veoma lošem stanju.

Prvi dunavski most

 

Prvobitni most na mestu današnjeg Pančevačkog otvoren je 10. novembra 1935. i to je bio prvi stalni beogradski dunavski most.

U saobraćaj ga je svečano pustio knez Pavle u prisustvu brojnih zvanica među kojima je bio i tadašnji gradonačelnik Vlada Ilić. Gradnja rečne saobraćajnice sa lukovima i lučnim obalnim stubovima nazvane Most kralja Petra Drugog privukla je pažnju strane javnosti jer je on u to vreme bio među najvećim u Evropi. Jedan od glavnih razloga bila je dužina od 1.526 metara, od čega se nad vodom proteglo čak 1.134 metra. Ali tek što su građani počeli da ga koriste, aprila 1941. postao je jedna od prvih infrastrukturnih žrtava rata.

Jedinice jugoslovenske vojske miniranjem su srušile sve saobraćajnice nad beogradskim tokovima Dunava i Save da bi usporile prodiranje neprijatelja.

Okupator koji je ubrzo ušao u grad počeo je sa obnovom uz pomoć stručnjaka i poljskih zarobljenika.

Most na Dunavu obnovljen je 1942, ali samo dve godine kasnije nove rane mu nanose saveznici u toku oslobađanja Beograda i okupatori prilikom povlačenja. Odmah posle rata bilo je jasno da most mora da se što pre vrati u život, ali obnova je odlagana zbog obima posla. Radovi su krenuli na jesen 1945, a za njih je pre svega bila zadužena Crvena armija.

Posleratni Most Crvene armije svečano je u saobraćaj pušten 29. novembra 1946. Beograđane je, kao takav, most služio do polovine šezdesetih kada je detaljno rekonstruisan. Ova saobraćajnica ipak nikada nije zaživela kao Most Crvene armije, već kao Pančevački ili po nadimku – Pančevac.

Odgovorite nam u našoj anketi - da li treba rušiti Pančevac, ili je dovoljno da se obnovi?

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Acko

    25. avgust 2021 | 12:59

    Kada kupis staru kucu od naboja, pa bi hteo na nju da nadogradis sprat a ona nema ni stubove ni ploču ti moras toliko betona da ukrkaš u nju i toliko vremena da utrošiš da bi ti bilo lakše novu da ozidas. I opet takva kuca ima hiljadu mana. E tako je i sa mostom.

  • !!!

    25. avgust 2021 | 12:08

    Most treba da se srusi, kakvo saniranje, prisirenje?! Pa samo sto se sam ne srusi! A mosta preko Ade je trebao biti gotov jos prosle godine...

  • ТоХ

    25. avgust 2021 | 12:23

    Остаће све како и јесте

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>