• 0

Srbija je napravila vremensku kapsulu usred pustinje: Otkrivamo kako smo uspeli da svet pita za nas

Srbija se na svetskoj izložbi predstavlja u nacionalnom paviljonu površine od 2.000 kvadratnih metara. Direktor za naš portal otkriva kako se gradio objekat i šta će nam doneti

  • 0
Igor Kovačević, direktor paviljona Republike Srbije Foto: Telegraf

Srbija je uspela da privuče pažnju posetilaca i mnogih delegacija na Svetskoj izložbi Dubai Expo 2020. Naš paviljon izdvaja se arhitekturom a načunici su predstavili svetu Digitalnu ljudsku tehnologiju.

Tema nastupa je Srbija stvara ideje (Serbia creates ideas) – Inspirisani prošlošću, kreiramo budućnost (“Inspired by the past, shaping the future”).

Direktor paviljona Srbije i ekonomsta Igor Kovačević otkriva za naš portal na koji način će se Srbija predstavlja u Dubaiju tokom šest meseci, kako se gradio objekat, koji su bili izazovi ali i kolika je isplativost

  • Srpski paviljon posetilo je do sada više od 400.000 ljudi, šta za vas znači ova cifra, šta očekujete u narednom periodu?

- Pokazuje da je koncept koji smo napravili i način na koji smo to uradili predstavlja Srbiju na najbolji način - moderan, a ipak smo zadržali tradiciju i istoriju po kojoj je Srbija prepoznata. Mislim da je to posetiocima značajno.

U tih 400.000 ljudi bilo je posetilaca koji su dolazili i više puta.

  • Hvale ovde na EXPO dizjan našeg paviljona, šta on predstavlja?

- Beogradski biro iz Beograda A3 Architects je bio zadužen za arhitektonsko rešenje paviljona. Meni se čini, ako poredimo sa ostalim paviljonima, da se naš izdvaja što nije tipičnog okruglog oblika, niti četvrtastog, već ima oblik obrnute piramide. Asimetričan je, i to privlači pažnju.

Dalje, fasada i osvetljenje su prilagođeni temi, što znači da je svaki različit, što je bilo izazov graditia, a mi koji smo pratili morali smo konstantno na tome da radimo sa izvođačima.

  • Koliko je važno što je Srbija sada izdvojena, odnosno što ima svoj paviljon?

- Postoji nekoliko tipova paviljona. Srbija je među 80 zemalja koja je imala priliku da gradi svoj paviljon i spadamo u kategoriju srednje veličine, sa oko 2.000 kvadrata. A oko 70 njih je u tzv. tipskim paviljonima. Naravno, imajući u vidu da smo jedna od retkih zemalja u regionu koja ima svoj izgrađen objekat bilo je lakše privući pažnju, ali i izazovnije.

  • Kada govorimo o samoj gradnji, koliko je bilo izazovno graditi objekat u pustinji. Da li ste morali da ispunite određene zahteve neimara?

- Zbog pandemije čitav EXPO je pomeren, pomereni su i radovi koji su se zahuktali u drugoj polovini godine. Učesnici su imali oko šest meseci da završe svoje radove. Bilo je izazovno s vremenom imajući u vidu da su se radovi izdvodili u leto.

Leta su ovde nesnosna, a poštujući pravila koja nameće EXPO i lokalne vlasti, to znači da se ne radi između 15 i 17 časova, mora da se obezbedi dovoljna količina osveženja i hladne prostorije za zaposlene. Rok je morao da se ispoštuje.

Nisam po struci arhitekta ni građevinac, ali jesam ekonomista. Raditi s lokalnim izvođačima radova podrazumeva da poštujete lokalne običaje i kulturu. Na primer, petak je neradni dan. Bilo je prilagođavanja i zbog zemljišta, a dodatno i EXPO ima svoje bezbednosne zahteve za sve paviljone.

Igor Kovačević, direktor paviljona Republike Srbije Foto: Telegraf

Tako, morali su da se dodaju stubovi ispod nivoa paviljona iako po evropskim standardima oni nisu potrebni. Nema mrtvih uglova, sve je pokriveno kamerama, i mi smo se držali pravila iako nije lako postaviti sve na objektu koji je asimetrično projektovan.

  • Šta je bilo najteže?

- Rokovi. Rad u uslovima korone. Imali smo i mi problem zbog zastoja Sueckog kanala...

  • Ceo paviljon je okrenut inovacijama, šta ste ovde sve primenili na izložbi

- Sam paviljon je konstruisan kroz četiri elementa kako ljudi mogu da iskuse Srbiju. Osmišljen je kao svojevrsna vremenska kapsula, koja povezuje zaostavštinu neolitske Vinčanske kulture sa digitalno modernom Srbijom.

Paviljon je svetao, hteli smo da animiramo sva čula. Treći sprat je taman kako bi se posetioci mogli da foksuiraju na ekrane. Zahteva aktivnog posetioca, da pročitamo šta piše na ekranima, uključimo mozak... Sve vreme to predstavljamo kroz novu tehnologiju.

Na kraju mogu da posete i virtuelnu neki od našeg muzeja.

  • Koliko ljudi je radilo na našem paviljonu?

- U toku jednog dana, u obe smene imali najviše 130 radnika - elektroinženjera, vodoinženjera, arhitekte... Tu je sve vreme i menadžment tim. Danas u smeni je do 40 ljudi. Čistači, domaćini, obezbeđenje.

  • Odakle ste angažovali zaposlene?

- Ima dosta zaposlenih iz Srbije, a na poziciji domaćina imamo i zaposlene koji govore arapski ili filipinski jer smo hteli da prikažemo u najboljem svetlu.

  • Koliko je sajam zaslužan za sastanke, poslovne ugovore?

- Imamo dve glavne linije nastupa na EXPO. Jedna je predstavljanje Srbije kroz kulturu, a druga je biznis priča. Trudili smo se da iskorsitimo tematske nedelje, da ugostimo delagcije u Srbije. Čini mi se da smo jedna od retkih zemalja koja u tolikom broju ima predstavnike privrede i kompanija.

Ne samo kada govorimo o paviljonu, i globalno smo konkurentni. Bilo je ovde sjajnih sastanaka i razgovora i prave rezulate očekujemo posle završetka izložbe EXPO, jer je on zapravo ceo svet.

  • Kako ste i ekonomista, kakva je vaša procena, koliki će ti efekti biti?

- Nastup na EXPO je investicija, a ostvarivanje njenog povraćaja je u dužem vremenskom periodu. Za ova tri meseca nastupa, imali smo nekoliko stotina ugovora, hiljada sastanaka, i biće efekti veliki.

Dokaz je i druga investiciona konferencija, na kojoj je bilo stotine stranih delegata i investitora iz regiona Bliskog Istoka i Afrike koji su zainteresovani  za ulaganja.

Velikim investicijama treba duži period, isto tako određene naše kompanije koje žele ovde da izvoze imaju priliku da upiznaju svoje partnere. Expo je svima otvorio vrata i rezultati će biti dobri.

  • Koliki prihod EXPO pruža Emiratima, i da li bi se Srbiji islatila jedna takva investicija?

- Svako organizovanje velikog događaja ima nekoliko aspekata. Tu su pre svega troškovi, infrastrukura, opremanje. Investicija u EXPO za njih je bila veća od 6 milijardi dolara.

Da li će ta investicija da se isplati samo od EXPO - neće, ali je izložba deo velikog procesa dizanja Dubaija do 2040. godine tako da u nemom periodu sigurno hoće.

Dodatno, ovo je slanje poruke u svet. Pošto se EXPO organizuej u vreme pandemije, Emirati su se pokazali da je organizovanje ovakovg događaja moguće, zajedno sa publikom.

S druge strane, izložba je prilika za turizam. Ne zaboravimo da su Emirati prešli sa prihodovanja od nafte na druge izvore i oblasti i da je turizam noseća. Imali su ogromne probleme zbog pandemije, a sada su dobro iskoristili ovu šansu.

Imaju razvijene ekspertize u razvoju, kriptovaluta, IT, logistike...

I za Srbiju bi se ovako nešto isplatilo. Prvo, šalje se slika u svet da možemo da organizujemo, verujem da bismo odlično taj posao uradili. Dalje, tu je biznis program - mogli bismo mnogo da dobijemo od EXPO i veliki prihod.

Video: Da li je moguće oživeti ljude iz praistorije? Srpski gejmeri i naučnici imaju odgovor

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>