• 9
 ≫ 

Zašto cene u Americi rastu kad oni jedva da kupuju naftu od Rusa, a gas uopšte

 ≫ 

Prema najnovijim statističkim podacima američke vlade, u decembru je u SAD poslato samo 90.000 barela sirove nafte dnevno

  • 9
gas i SAD

Foto: Shutterstock

Američki vozači trenutno muče muku na pumpama, dok cene gasa u SAD dostižu rekordno visoke nivoe. Iako Sjedinjene Države jedva koriste rusku naftu, invazija na Ukrajinu je i dalje veliki faktor u skoku cene gasa.

Većina ruske nafte ide u Evropu i Aziju. Ali, ključno je razmišljati o snabdevanju naftom na globalnom nivou, a ne konkretno u SAD. Svet robe je u velikoj meri povezan, a cena nafte se plaća preko globalnog tržišta.

Dakle, ono što se dešava u jednoj zoni sveta može uticati na drugu. Problem je što je Rusija jedan od najvećih svetskih dobavljača nafte, piše CNN.

U decembru, na primer, Rusija je poslala više od 8 miliona barela nafte i drugih naftnih derivata na svetska tržišta, uključujući 5 miliona barela sirove nafte koja se koristi za proizvodnju benzina, između ostalog.

I da, istina je da vrlo malo te ruske ponude ide u Sjedinjene Države - poslato je samo 90.000 barela sirove nafte dnevno u decembru, prema najnovijim statističkim podacima američke vlade. Nasuprot tome, 2021. Evropa je dobila 60% ruskog izvoza nafte, a Kina 20%.

Ali, imajte u vidu da se nafta kupuje i isporučuje širom sveta preko globalnog tržišta roba. Dakle, u tom smislu, nije važno ko je konkretno pogođen gubitkom ruske nafte, jer niža ponuda utiče na globalne cene bez obzira na sve. A kao što znamo, kada je manja ponuda, a potražnja velika - cene rastu.

Na primer, ako Evropa kupuje manje ruske nafte, moraće da je zameni naftom sa nekog drugog mesta - možda iz moćne Organizacija zemalja izvoznica nafte koju vodi Saudijska Arabija. Taj porast tražnje za naftom OPEK-a bi doveo do povećanja cene njene sirove nafte. I ko još kupuje stotine miliona barela nafte OPEK-a? Pogađate: Sjedinjene Države.

Zašto uopšte ima manje ruske ponude?

U početku su Zapad, uključujući SAD, izuzeli rusku naftu i prirodni gas iz sankcija koje su uveli. Bajdenova administracija je preokrenula kurs o tome u utorak, zabranivši uvoz ruske nafte i drugih goriva u SAD, dok je Velika Britanija rekla da će postepeno ukinuti uvoz ruske nafte do kraja godine (EU je u težem položaju po ovom pitanju, jer je daleko više zavisna od ruske nafte).

Ali, prvobitni nedostatak formalnih zabrana ionako nije bio važan u smislu cena. Od početka invazije postoji de facto zabrana ruske nafte, pri čemu je većina zaliha u zemlji ostala neprodata. To je zato što su trgovci naftom neverovatno nervozni da "diraju bilo šta".

Evropa Rusija gas

Foto: Shutterstock

Postoji gomila neizvesnosti oko kupovine ruske nafte, bilo da se radi o mogućnosti zaključivanja poslova s obzirom na sankcije ruskom bankarskom sistemu, ili pronalaženju tankera spremnih da idu u ruske luke usred opasnosti od transporta u ratnoj zoni.

Kao rezultat toga, glavna vrsta nafte koju Rusija izvozi u Evropu nudi se na prodaju sa velikim popustom jer je niko ne želi. JPMorgan je nedavno procenio da je više od 4 miliona barela ruske nafte dnevno praktično povučeno. Dakle, investitori u suštini cene naftu kao da ruska zaliha uopšte nije dostupna. I opet, manja ponuda dovodi do više cene.

Zašto druge zemlje ne mogu da pumpaju više?

Kovid ponovo udara. Niko uopšte nije želeo naftu u proleće 2020. godine, kada su globalne naredbe o ostanku kod kuće značile da niko nije morao da dopunjuje gorivo i ide na posao. Sa smanjenjem potražnje, smanjile su se i cene nafte - čak se nafta nakratko trgovala po negativnim cenama.

Zauzvrat, OPEK+ je snažno smanjio proizvodnju da bi podržao cene. I od tada su zadržali niske ciljeve proizvodnje, samo postepeno povećavajući proizvodnju, čak i kada se potražnja za naftom i benzinom vratila ranije nego što se očekivalo. A ko je deo OPEK+? Rusija.

Dakle, da, OPEK+ ne žuri da "pritrči" u pomoć. Saudijci su mesecima jasno stavljali do znanja, čak i pre invazije, da grupa ne planira da uskoro otvori slavine za naftu. Međutim, ta gvozdena rezolucija može, ali ne mora da pukne.

Džo Bajden

Džo Bajden / Foto: Tanjug/AP

Inače, prema podacima kompanije "Rystad Energy", najveći proizvođači nafte u 2021. bili su:

SAD: 10,2 miliona barela dnevno;

Rusija: 9,7 miliona barela dnevno;

Saudijska Arabija: 9,3 miliona barela dnevno;

Kanada: 4,3 miliona barela dnevno;

Irak: 4,2 miliona barela dnevno;

Kina: 3,9 miliona barela dnevno;

Brazil: 2,9 miliona barela dnevno;

UAE: 2,7 miliona barela dnevno;

Iran: 2,5 miliona barela dnevno;

Kuvajt: 2,3 miliona barela dnevno.

Video: Šta je nateralo kompanije da se povuku sa tržišta Rusije? Korporativna odgovornost ili nešto drugo

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Gradjanin

    14. mart 2022 | 11:32

    Svet kakvog smo znali ne postoji vise, niko ne moze predvideti kaki ce se zavrsiti ali je sigurno da zbog interesa uskog kruga ljudi i njihovih interesa strada ceo svet.

  • Cika Velja

    14. mart 2022 | 10:19

    A ko ce da plati Ukrajini za ubijanje Rusa??? Novac za to nije iz budzetskog proracuna?!

  • somi srbin

    14. mart 2022 | 12:22

    Tone dolar ali bajdenu još nisu rekli

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>