• 32

Pitali smo Srbe koji imaju firme u Nemačkoj kako se bore: Nema eksera ni šrafova, a železo skočilo na 1.200 €

Novinarka portala Telegraf Biznis, popričala je sa našim ljudima koji žive i rade u Nemačkoj, kakve su njihove prognoze i kakve su posledice rata na njihov život u ovoj evropskoj zemlji?

  • 32
Nemačka gastarbajteri rad poslastičarnica skupoća Edin Alić Novi Pazar Foto-montaža: Telegraf.rs, Shutterstock

Rusko-ukrajinska kriza ostavlja duboke posledice na globalnu ekonomiju, dok se svet oporavlja od najveće pandemije, nova ekonomska pandemija sve više razara svetsku privredu. Posledice ekonomske krize uočljive su u svim zemljama, međutim šta je sa jakom ekonomskom silom, Nemačkom?

Inflacija koja je dostigla 7,3 odsto, rekordna je i ne pamti se da je ikada bila veća u zadnjih četrdeset godina. Vrtoglavi rast cena, poremećaji u lancu snabdevanja zbog nedostataka sirovina, nedostatak materijala u građevinarstvu zabrinula je celokupno stanovništve Nemačke.

Novinarka portala Telegraf Biznis, popričala je sa našim ljudima koji žive i rade u Nemačkoj, kakve su njihove prognoze i kakve su posledice rata na njihov život u ovoj evropskoj zemlji?

U građevinarstvu nema eksera, žica i šrafova

Zbog nedostatka sirovina u građevinskoj industriji mnoge firme su već obustavile poslove. Budućnost je neizvesna, a male firme su pred bankrotom. Edin Alić naš sagovornik za portal “Telegraf Biznis” ističe da se kriza oseti. Edin je pre osam godina sa porodicom došao na istok Nemačke,u gradu Drzedenu- vlasnik firme za armature i željezo, objašnjava da ukoliko se sirovine ne obezbede u nekih pola godine, doći će do obustave proizvodnje i montaže:

- U mojoj firmi već sada nedostaje građa,stizala nam je iz Ukrajine i Rusije. Drvo i željezo za beton naša je osnovna sirovina bez koje ne možemo dalje da radimo. Za sada imamo zaliha za nekih pola godine, nakon toga odgovor nemam šta će biti sa firmom, sa radnicima.

Edin, ističe da im od materijala nedostaju ekseri, žice i šrafovi, posebno žice za vezivanje armature. Cena drveta i željeza za armature skočila je za neverovatnih 90 posto.

- Jedna tona željeza ranije je koštala od 700 do 800 evra, sada je od 1300 do 1400 evra. Od početka pandemije cena drveta je skočila za 300 posto, kubik je bio oko 450 evra, sada morate izdvojiti 1300 evra.

Posao koji Edin radi zahtevan je i težak, svakoga dana putuje 240 km do posla i nazad, postavljenje armature i betoniranje najteži je posao u građevinarstvu. Ukoliko inflacija nastavi ovim tempom, život u Nemačkoj neće biti lak, posebno za naše ljude koji su se sa porodicama preselili u ovu evropsku zemlju .

Sličnog mišljenja je i njegov kolega F. Dapčević, poslovođa u jednoj građevinskoj firmi u Drezdenu. Pre nekoliko godina došao je na privremeni rad, međutim pandemija, pa zatim ukrajinsko-ruska kriza, mnoge poslove i planove je poremetila:

-Atmosfera jeste napetija, ali za sada još uvek imamo posla. Zalihe materijala za potrebe našeg posla još uvek imamo, ali cena sirovina naglo skače. Najviše je pogođena drvena građa i bakar, bakar je bio 5 evra po kilograma sada mu je cena osam evra.

Posao koji naš sagovornik obavlja, takođe spade u kategoriju teških poslova, u pitanju je rušenje starih zgrada, adaptiranje prostora, gipsarski radovi i sve ono što se podrazumeva pod građevinskim poslovima.

Rekordna cena magnezijuma od 12.000 evra po toni. Šta će biti sa nemačkom automobilskom industrijom?!

Sukob u Ukrajini dalekosežne posledice ima i na automobilsku industriju u Nemačkoj. Proizvođači automobila poput “Mercedesa” , “BMW-a” , “Folksvagena”suočavaju se sa teškim posledicama u lancu snabedvanja.

Stručnjak u automobilskoj industriji Željko Kovanušić, diplomirani inženjer mašinstva i vlasnik firme za konsalting “Consulting8.com”, iz Biberaha, ocenjuje da nagli skok cene magnezijuma stvara veliki rizik u autoindustriji:

Zeljko Kovanusic Željko Kovanušić/Foto: Ustupljena fotografija

- Magnezijum se većinom koristi u autoindustriji za proizvodnju aluminijuma, najveći proizvođač je Kina, međutim cena ove sirovine dostigla je neverovatnu cifru- od 2.000 evra po toni koliko je iznosio, magnezujem je skočio na 8.000 do 12.000 evra. Suština problema je u ugovorima koji su se potpisali pre četiri godine, ali pošto je cena magnezijuma naglo porasla , firme ne mogu da ispoštuju dogovorene ugovore. U ovoj situaciji važno je sa kolikim kvalitetom i sa kakvom efikasnošću preduzeće posluje.

Kovanušić dodaje, da se nemačka automobilska industrija susreće sa nedostatkom mikročipova, jer je najveći isporučilac plemenitog gasa –neona upravo Ukrajina. Zbog deficita na tržištu, samim tim im je cena znatno veća.

Od nedavno naš sagovornik započeo je posao u ugostiteljskoj branši.

Prepoznatljiv logo njegove firme poznat je svim jugonostalgičarima, te gosti sa Balkana , kao i Nemci vrlo rado posećuju njegov lokal u centru Riedlingena u Baden Virtembergu. Italijanski sladoled, italijanski espresso , razne vrste kafa i poslastica rado privlače domaće i strane goste.

Korona pandemija, najviše je pogodila sektor ugostiteljstva, dodaje naš sagovornik:

-Najteži period za ugostiteljstvo je prošao, sada smo na pragu novog poslovanja. Nakon ublažavanja mera, socijalni život se ponovo vratio na stare tokove. Pretrpeli smo velike gubitke, pa čak i kada smo uz poštovanje mera ponovo otvorili objekte, mnogi gosti nisu želeli da ulaze u ugostiteljske objekte jer je bilo obavezno dostavljanje ličnih podataka. Nadamo se da smo za pandemijom završili, sada nam na žalost preti nova ekonomska pandemija koja ostavlja posledice na celokupnu privredu- ocenjuje Kovanušić.

Kako nam je otkrio, i pored nezavidne situacije u svetu i zemlji, njemu su potrebni radnici za rad u lokalu.

Firma za proizvodnju bagera takođe na rubu kraha

Naš sagovornik iz pokrajine Baden Virtemberg B.P. koji radi u fabrici za proizvodnju bagera, ističe da je situacija izuzetno teška:

- Za sada radimo normalnim kapacitetom, po nekada se dogodi da nam delovi nedostaju jer ih dobijamo iz drugih delova evropske unije, tada radimo skraćeno ili je linija proizvodnje zaustavljena. Već nekoliko puta smo imali sastanke sa šefovima, ukoliko zbog ukrajinsko-ruskog sukoba i Poljska bude u krizi , zbog delova koje dobijamo iz te zemlje, verovatno da će se proizvodnja potpuno zaustaviti- sa bojaznošću kaže B.P. koji koji ima tročlanu porodicu.

Sagovornik portala “Telegraf Biznis” , napominje da su satnice u ovoj nemačkoj pokrajini oko 14 evra. Zbog naglog skoka cena naftnih derivata,iz budžeta je sada potrebno izdvojiti mnogo više novca. Ako uračunamo da naš sagovornik svakoga dana prelazi oko 100 km do posla, samo za dnevne putne troškove potrebno je izdvojiti oko 30 evra.

IT sektor za sada nije pogođen krizom

Možda jedini sektor na koji aktuelna kriza ne utiče u tolikoj meri jeste IT sektor. Prema rečima Velimira Drinića, IT projekt menadžera koji radu u Simensu,u nemačkom gradu Nirnbergu.

Velimir Drinic It menazder Velimir D/Foto: Ustupljena fotografija

-Kriza još uvek nije uzela danak u ovoj branši, ali gledano po branšama, embargo na Rusku naftu i gas kod energtski zavisnih bransi kao sto su mašinska, hemijska, auto i slične industrije kao i poljoprivredne mogao bi izazvati velike posledice- otpuštanje velikog broja radnika i povećane socijalne tenzije u nemačkom društvu.

Drinić ističe da sankcije u vidu embarga na uvoz Ruske nafte a narocito gasa bi izazvale pad BDP Nemacke od -3% pa čak do -6%. Pad BDP-a iako ne bi bio toliko snažan kao kod pandemije korona virusom, značajno bi uticao na pad životnog standarda građana i sveopšteg blagostanja na koje su Nemci posebno ponosni.

Razorne posledice u nemačkoj privredi takve su da je čak tri četvrtine industrijskih preduzeća prijavilo da pati od poremećaja lanaca snabedevanja, skoro 90 odsto zbog nedostatka sirovine, a čak svako deseto preduzeće u Nemačkoj prijavilo je finansijku krizu.

Prema istraživanju Udruženja nemačkih industrijskih i trgovačkih komora (DIHK), 78 odsto kompanija navodi da je pogođeno ratnim posledicama, 60 odsto kompanija navodi efekte poput rasta cena ili poremećaja lanaca snabdevanja, 18 posto kompanija navodi gubitak kupaca ili dobavljača, a samo 22 odsto kompanija je izjavilo da nije osetilo posledice rata i sankcija.

Video: Šta je nateralo kompanije da se povuku sa tržišta Rusije? Korporativna odgovornost ili nešto drugo

(Dragana Starčević Ivanić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Istina boli...

    26. april 2022 | 20:28

    A jeste li pitali Srbe iz Srbije kako preživljavaju?

  • Mare

    26. april 2022 | 20:33

    Ispade da Ukrajina sve zivo izvozi.. Nema brasna, Ulja.. Sad eksera i Srafova.. Kao da je Kina u pitanju a ne jedna od siromasnijih zemalja u Evropi

  • Sasa

    26. april 2022 | 23:22

    Kakvo bre ZELJEZO?! GVOZDJE se pise ovde ako niste znali .

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>