• 6

Ogroman pad cena akcija na tržištima širom sveta, dolar sve jači

Stvaraju se sumorni izgledi za opstanak uporne inflacije što primorava centralne banke da podižu kamate

  • 6
Berza, pad berze, korona virus Foto: Shutterstock

Azijske berze su na silaznoj putanji danas, pri čemu prate nastavak pada akcija na Volstritu koji je izazvan zabrinutošću investitora oko daljeg povećanja kamatne stope Federalnih rezervi (FED) i usporavanja globalnog rasta i moguće recesije zbog pooštravanja korona mera karantina u Šangaju.

„Niz povećanja kamata centralnih banaka i agresivnija monetarna retorika dolaze u uslovima u kojima imamo pad kineske i evropske privredne aktivnosti, najavu planova zapadnih zemalja o zabrani uvoza ruske energije i stalne pritiske na strani ponude“, upozorili su analitičari britanske Barkliz banke, prenosi Rojters.

Sve to, kažu, stvara sumorne izglede za opstanak uporne inflacije što primorava centralne banke da podižu kamate uprkos naglom usporavanju rasta.

Kineski trgovinski podaci za april nisu bili tako loši kao što se očekivalo, pri čemu je izvoz porastao za 3,9 posto na godišnjem nivou, dok je uvoz ostao nepromenjen.

Međutim, kineska politika svođenja kovid zaraze na nulu ne popušta, već je, naprotiv, Šangaj pooštrio mere lokdauna u celom gradu od 25 miliona stanovnika.

Pored toga, spekulacije da bi ruski predsednik Vladimir Putin tokom današnjeg obraćanja na proslavi „Dana pobede" mogao da objavi rat Ukrajini kako bi mobilisao rezerviste, takođe su uticale negativno na tržišno raspoloženje. Putin je dosadašnje akcije Rusije u Ukrajini nazivao „specijalnom vojnom operacijom“, a ne ratom, dodaje britanska agencija.

Na Njujorškoj berzi, akcije u indeksnoj korpi S&P 500 prednjačile su s padom od 1,1 odsto na terminskom trgovanju (fjučers ugovori), dok su Nasdak fjučersi pali za 1 procenat. Prinosi na američke 10-godišnje obveznice su dostigli nov rekordan nivo od 3,15 posto.

Na evropskim berzama, indeks fjučersa EuroStoks 50 pao je za 1,5 odsto, a londonski indeks FTSE za 0,7 procenata.

Najširi indeks azijsko-pacifičkih akcija MSCI, bez japanskih, potonuo je za 1,3 posto, a japanski Nikei za 2,4 odsto.

Najlikvidnije kineske akcije su oslabile za 0,8 procenata, dok je juan prema dolaru dotakao novi 18-mesečni minimum i trguje se na nivou od 6,7049 juana za dolar.

berza, ekonomija Foto: Pixabay

Investitori su takođe napeti u iščekivanju novog izveštaja o inflaciji u SAD koji treba da bude objavljen u sredu, pri čemu predviđaju da je stopa rasta inflacije tek neznatno ublažena, ali svakako nedovoljno da spreči FED da podigne kamatu za najmanje 50 baznih poena u junu. Procenjuje se da će izveštaj pokazati rast bazne inflacije od 0,4 odsto u aprilu, u odnosu na 0,3 procenta prethodnog meseca.

Tržišni akteri prognoziraju da će kamata na FED-ova sredstva u julu dostići raspon 1,75-2,0 posto sa sadašnjih 0,75-1,0 procenata, i da će nastaviti da se povećava sve dok ne dostigne oko 3,0 odsto do kraja godine.

Na valutnim berzama, dolar se kreće prema korpi glavnih valuta na najvišem nivou u poslednje dve decenije, pri čemu se u odnosu na japanski jen trguje za rekornih 131,07 jena. Evro se kotira na 1,0510 dolara, što je neznatno iznad njegove nedavne najniže vrednosti od 1,0481 dolara.

Na robnim berzama, cene nafte su ojačale nakon što se Grupa sedam (G7) najrazvijenijih svetskih ekonomija u nedelju obavezala na postepeno ukidanje uvoza ruske nafte.

Nakon prvobitnog pada, evropska nafta Brent se oporavila za 12 centi na 112,51 dolara po barelu, dok je cena američke sirove nafte WTI napredivala za četiri centa na 109,81 dolara za barel.

Cena zlata miruje na 1.872 dolara po unci.

Video: Devet izazova vise nad glavom svetske ekonomije dok je Ukrajina u ratu: Svačiji novčanik je ugrožen

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Tartakover

    9. maj 2022 | 12:18

    Zapad se 1991-ve zarekao da ce vjecno drzat niske kamatne stope sto je dovelo do internet busta 2000-te i finansijske krize 2008-me. Zapad se opet zarekao da ce drzati niske kamatne stope i time nastavio eroziju srednje klase koja se survala u provaliju nize klase. To je dovelo do hiper bogacenja visoke klase. A onda je dosao Putin i srozao im planove. Berze su krvotok visoke klase. A visoke kamatne stope su njihov kancer. Porobljavanjem Rusije zapad je htio da odrzi politiku niskih kamatnih stopa i daljnjeg pljackanja srednje klase. Nije normalno imati niske kamatne stope 30 godina bez ekonomskih posljedica. Specijalnom vojnom operacijom Rusija je uradila dvije stvari. Sprijecila je pljacku svoje aktive i pokrenula lavinu sve visih kamatnih stopa koja ce dovesti ili do sloma berzi ili do sloma dolara. A zna se ko drzi berze i dolar. Ameri. Ko sto opjeva Bijelo Dugme: Gud baj Amerika.

  • Zadnji

    9. maj 2022 | 11:11

    Trzaji..🤔

  • Map

    9. maj 2022 | 12:39

    A Evropa sama sebi pua u nogu

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>