
Dve strane krize: Jedni prodaju porodične dragocenosti, a oni bogatiji kupuju investiciono zlato
Hrvatski građani su u prva tri meseca 2022. godine prodali 646 kilogama zlata za 252 miliona kuna (33,1 milion evra).
Inflacija i rat u Ukrajini, kako se navodi, primoravaju ljude slabijeg imovinskog stanja da prodaju porodične dragocenosti, dok istovremeno - bogatiji deo stanovništva kupuje investiciono zlato.
Smatralo se da je sva hrvatska "sentimentalna" zlatnina prodata na vrhuncu ekonomske krize 2012, kada je, uglavnom u Austriju i Italiju, izvezeno oko 6,4 tone zlata za 179,7 miliona evra, ali se tom "valutom za crne dane" itekako dobro trguje i dalje.
Nezvanične brojke Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da su hrvatski građani samo u periodu januar-mart prodali 646 kilograma nemonetarnih "otpadaka" i lom-zlata, šipki, žica, ploča, zlata u obliku praha i presvučenog platinom...
To je tek nešto manje nego u celoj pretpandemijskoj 2019. godini, kada je izvezena gotovo jedna tona zlata za 40 miliona evra. Kada su 2020. krenuli strah i neizvesnost zbog korona krize u hrvatskim otkupnim stanicama zlatarskih kuća završilo je 1,43 tone zlata u vrednosti od 68 miliona evra, dok je prošle godine količina bila više nego dvostruko veća - 3,42 tone prodatog zlata u vrednosti od 85,7 miliona evra.
Video: Recept za uspeh destilerije u šumadijskom selu - rakija sa ukusom zlata
(Telegraf Biznis/Tanjug)
Video: Veliko interesovanje građana za turističke vaučere koje daje Pošta Srbije
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Mile
Pa kad ti bogatiji znaju šta valja .
Podelite komentar