• 0

"Bili su privilegovani, sad se menja sve": 3 evropske zemlje za koje hitno mora da se nađe rešenje

"Očekujem da će morati vrlo brzo da se nađe instrument zaštite za ove tri zemlje kako bi mogle manje da plaćaju prinose na obveznice", kaže sagovornik Telegraf Biznisa

  • 0
Italija finansijska kriza Foto: Shutterstock, Pixabay

Posle odluke italijanskog premijera Marija Dragija da podnese ostavku, investitori i tržišta reaguju.

Bivši prvi čovek Evropske centralne banke predvodio je vladu od februara 2021. Politička kriza odrazila se na finansijska tržišta, gde su porasle kamate na otkup italijanskog duga, a istovremeno je opala vrednost akcija na berzi.

Dragi je doneo političku stabilnost Italiji u poslednjih 15 meseci, što je bilo ključno za dobijanje evropskih sredstava za oporavak od pandemije u iznosu od skoro 200 milijardi evra (205 milijardi dolara).

"Privilegovan položaj Italije postojao je baš zbog toga što je ECB davao punu podršku putem garantnih šema i što je premija na obveznice bila mnogo niža nego što bi to tržište zahtevalo. Zbog toga su kreatori montetarne politike morali da traže alterantivni instrument, odnosno, tzv. Instrument zaštite od transmisije, odnosno od povećanja kamatne stope. Tako je i Italija, između ostalog mogla da revidira svoj dug lakše", kaže za Telegraf Biznis ekonomista Đorđe Đukić.

Prema njegovim rečima, u trenutnim geopolitičkim previranjima i cenama, pre svega energenata, privreda evrozone je ranjiva. 

"Mnoge zemlje poput Italije, Španije i Portugalije i dalje su prezadužene i svi mehanizmi koji primenjuju godinama išli su na ruku tih zemalja da pokušaju da revidiraju svoje javne dugove. Tako da bi dalji rast kamata bio briga i traženje kontramere, zbog prinosa na evroobveznice. Na primer, razlika između prinosa nemačkih i italijanskih je drastična- Italija više plaća investitorima, zato je važna dinamika povećanja", kaže nam Đukić.

Mario Dragi Foto: Tanjug/AP

Kako ističe, ključna je varijabla na rizik koje te zemlje imaju.

"Očekujem da će morati vrlo brzo da se nađe instrument zaštite za ove tri zemlje kako bi mogle manje da plaćaju prinose na obveznice, odnosno svoje javne dugove. ECB mora da predupredi tu situaicju", objašnjava naš sagovornik.

Vođstvo Marija Dragija takođe je bilo važno u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, pri čemu je bivši šef ECB igrao ulogu u sankcijama EU i podržavao italijanska domaćinstva koja su opterećena visokim potrošačkim cenama.

Prinos na 10-godišnje italijanske obveznice ove nedelje bio je veći za 0,3 procentna poena na 3,3960%. Isti prinos je u petak dostigao 3,394 odsto zbog Dragijeve odluke da podnese ostavku. Investitori su zabrinuti zbog izgleda Italije nakon najnovijih političkih previranja. Početkom godine prinos na 10-godišnje italijanske obveznice bio je ispod granice od 1%.

Nije samo najnovija politička slika ono što povećava zabrinutost. Evropska centralna banka upravo je povećala kamatne stope, što bi moglo biti problem za Rim, s obzirom na ekstremnu gomilu javnog duga u zemlji. A o uticaju odluke ECB i moguće posledice po Srbiju, čitajte u našem posebnom tekstu. 

Video: Zanimljive činjenice koje niste znali o bankomatima

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>