• 0

Može li Evropa da ostvari svoj cilj? Hoće remont tržišta uglja, sprema takse za brodovlasnike

Neki stručnjaki, ipak, smatraju da je ovde reč u pukom oporezivanju, koje ne mora biti, odnosno nije povezano s dekarbonizacijom

  • 0
evropa co2

Foto: Shutterstock

Sinoć je na snagu stupila zabrana EU koja se odnosi na uvoz uglja iz Rusije, a kojom blok želi da sankcioniše, odnosno finansijski ošteti Rusiju.

Međutim, uveliko se polemiše o tome da napredne evropske ekonomije postaju CO2 neutralne kroz nekoliko godina (decenija), tačnije, priča se o ambicioznim ciljevima koje postavljaju.

Istovremeno, nemačke elektrane na ugalj koje su zatvorene ili bile planirane za gašenje, sada će ponovo biti puštene u rad – na period do devet meseci. Tako bi se elektrane na gas, koje trenutno proizvode oko 10% električne energije u Nemačkoj,isključile iz mreže.

Zašto se Nemci sada vraćaju uglju? Zbog nestašica gasa i paprenih cena tog energenta.

Šolc je, naime, govorio o "hitnoj meri za ograničeni vremenski period koja ne bi trebalo da bude na štetu klimatskih ciljeva Nemačke". Ta zemlja, zapravo, želi da ukine proizvodnju električne energije na ugalj najkasnije do 2038. "Ono što ne sme da nam se dogodi jeste da skliznemo u globalnu renesansu fosilnih goriva i posebno uglja", upozorava kancelar.

Ipak, čini se da Evropa sada korača korak napred, pa dva koraka nazad.

Sredinom jula govorilo se o predlogu EU, vezanom za "remont bez presedana" na tržištu uglja. Evropa nastoji da prvi put ikad postavi cenu na emisije iz transporta, što brine brodovlasnike.

Evropska komisija (EK), izvršna ruka EU, predstavlja zakon o zelenom gorivu za transport u EU. To je deo šireg paketa reformi, osmišljenih da ispune ažurirane klimatske ciljeve bloka. Svakako, EU se obavezala da smanji neto emisije ugljenika za 55% (u poređenju sa nivoima iz 1990.) do 2030. godine, postajući klimatski neutralna do 2050.

Unija kaže da će to zahtevati smanjenje emisija iz transporta za 90% u naredne tri decenija. Da bi ispunila ove ciljeve, planira da se podvrgne najvećem preuređenju svog trgovinskog sistema. Sada se široko očekuje da će se ETS (Educational Testing Service) proširiti i po prvi put uključiti transport.

Ipak, neki stručnjaci smatraju da ovakav pristup ne rešava stvar. Kažu da predlog EK "nije pogodan" za međunarodnu politiku, te da neće uspeti da smanji regionalnu emisiju ugljenika i na kraju izvuče novac iz brodarske industrije. To je, kažu, čisto oporezivanje, a da li će pomoći kada je u pitanju dekarbonizacija? Ne misle tako.

Gas, elektrana, Evropa inflacija, Nemačka, Berlin

Foto: Tanjug/AP

 

Više deluje, govore neki, da se radi o pokušaju prikupljanja novca. Portparol Komisije je pre neki mesec dana odbio da komentariše nacrt predloga, a EU je saopštila da je "akcija za rešavanje međunarodnih emisija" - hitno potrebna i da će inicijative za rešavanje ovih oblasti biti osmišljene da podstaknu proizvodnju i korišćenje održivih goriva za vazduhoplovstvo i pomorstvo. 

Brodarstvo, koje je odgovorno za oko 2,5% globalnih emisija staklene bašte, smatra se relativno teškom industrijom za dekarbonizaciju, jer goriva sa niskim sadržajem ugljenika nisu široko dostupna u potrebnom obimu.

Očekuje se, međutim, da će EU rešiti ovaj problem, potencijalno implementirajući ono što je poznato kao mehanizam prilagođavanja granice ugljenika od 2023. Ta politika je pokušaj da se izjednače uslovi za emisije ugljenika primenom domaćih cena ugljenika na uvoz.

Istovremeno, Evropom hara suša koja utiče na prirodu, reke, energiju i nuklearke u Francuskoj.

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>