• 0

Evropska komisija predviđa: Vrhunac inflacije u Srbiji na zimu

U izveštaju "Evropske ekonomske prognoze" navodi se da će od proleća 2023. krenuti silaznom putanjom

  • 0
Evropska komisija Brisel

Evropska komisija Brisel / Foto: Shutterstock

Evropska komisija predviđa u jesenjem izveštaju "Evropske ekonomske prognoze" da će srpska privreda usporiti rast u ovoj i idućoj godini na 2,7 posto i na 2,4 procenta, respektivno, jer uticaj visoke inflacije na realni raspoloživi dohodak, kako navodi, pritiska privatnu potrošnju.

U današnjim objavljenim projekcijama, Komisija prognozira rast Srbije od 3,0 procenta u 2024. godini.

U odeljku posvećenom Srbiji, EK konstatuje da je nakon snažnog rasta od 7,5 procenata u 2021, srpska privreda nastavila u prvoj polovini ove godine robusnu ekspanziju po stopi od 4,1 posto na godišnjem nivou, koja je vođena privatnom potrošnjom i većim zalihama.

Kratkoročni pokazatelji, dodaje se dalje, ukazuju međutim na usporavanje rasta privredne aktivnosti tokom leta.

Imajući u vidu uticaj inflacije na realni raspoloživi dohodak i ekonomsko usporavanje glavnih trgovinskih partnera zemlje u EU, očekuje se postepeno usporavanje Srbije do kraja 2022. godine, pri čemu će stopa rasta dostići 2,7 procenata, piše u dokumentu.

Poskupljenje, inflacija

Foto: Pixabay, Shutterstock

Procenjuje se da će doprinos investicija rastu biti neutralan, da će nastavak snažnih rezultata u sektoru usluga dati najveći doprinos BDP-u, dok će doprinos poljoprivrede i građevinarstva biti negativan zbog suše i efekta visoke uporedne baze građevinske aktivnosti u 2021.

Komisija predviđa da će inflacija u našoj zemlji dostići vrhunac ove zime, nakon čega će od proleća 2023. krenuti silaznom putanjom. Prema oceni EK, inflacija će u 2022. iznositi na godišnjem nivou 11,9 odsto, u idućoj godini će se spustiti na 10,6 procenata, a u 2024. na 5,6 posto.

Prema prognozi EK, deficit opšte države će ostati u tekućoj godini na nivou od oko 4,0 procenta bruto domaćeg proizvoda (BDP), zbog jakog uticaja visokih kapitalnih transfera za finansiranje uvoza energije, nakon čega će se postepeno smanjivati - dogodine na 3,4 posto, a zatim na 2,8 odsto u 2024.

Takođe se procenjuje da će udeo javnog duga Srbije u BDP-u, podržan visokim nominalnim rastom vrednosti ukupne godišnje proizvodnje, postupno opadati tokom perioda projekcije. Udeo javnog duga u BDP-u Srbije, Komisija vidi na nivou od 55,2 posto u ovoj godini, nakon čega će dogodine pasti na 52,4 procenta, a u 2024. godini na 51,3 odsto.

Komisija takođe predviđa da će stopa nezaposlenosti u 2022. pasti ispod 10 posto, konkretno na 9,7 procenata, podržana snažnim rastom zaposlenosti koji prevazilazi stopu dolaska ranije neaktivnih radnika na tržište rada, i da će nastaviti silazni trend u narednim godinama, ali umerenijim tempom. U sledećoj godini, stopa nezaposlenosti će, prema EK, skliznuti na 9,5 odsto, a u 2024. godini na 9,2 procenta.

Video: Devet izazova vise nad glavom svetske ekonomije dok je Ukrajina u ratu: Svačiji novčanik je ugrožen

(Telegraf Biznis/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>