Susedna država bogatija metalima nego što se mislilo, ceo svet ga traži

Litijuma ima i na području Domaljevac-Šamca, u delu centralne Bosne. U mesnoj zajednici Suvo Polje kod Bijeljine tvrde da litijuma itekako ima. Istraživanja su odobrena u Ugljeviku i Loparama.

Najviše lokacija s litijumom nalazi se na području Zvornika.

Teme za vas

"Zlatni" rudnik u Varešu investitorima, ali i BiH, u narednom periodu mogao bi doneti i veća sredstva nego što su ranije procene pokazivale. Naime, iako je prvobitnim istraživanjem ovog područja utvrđena velika količina cinka, barita i olova, dodatna istraživanja su otkrila značajne količine srebra, zlata i bakra. Iako bi mnogi pomislili da je zlato ključno u celoj ovoj priči, jedan drugi metal bi mogao postati broj jedan po potražnji, piše Večernji list BiH.

Sve veći naglasak na prelazak na klimatski neutralnu ekonomiju dovodi do rasta potražnje za bakrom u svetu. Bakar, poznat kao crveni metal, postaje ključna sirovina u borbi za dekarbonizaciju ekonomije. Očigledno je da elektrifikacija ekonomije, ključni korak ka održivijem energetskom sistemu, zahteva značajnu količinu bakra. Ako se proizvodnja energije želi odvojiti od korišćenja fosilnih izvora, to se može postići samo elektrifikacijom privrede, a za nju je neophodan "crveni metal". Joahim Berlebah iz kompanije Earth Resource Investments iz Ciriha nedavno je u razgovoru za DW izjavio kako je bakar, na osnovu svojih fizičkih osobina, pre svega svoje električne provodljivosti, najvažnija sirovina za energetski zaokret.

- Ako zaista želimo da napustimo korišćenje fosilnih izvora energije, trebalo bi da u naredna tri decenije koristimo otprilike jednaku količinu bakra kao u celoj dosadašnjoj ljudskoj istoriji - smatra Berlebah. Svoju ulogu u sve većoj potražnji za bakrom imaju i električni automobili. Naime, električni automobil više klase može sadržati oko 78 kg bakra u poređenju sa oko 22 kg u ekvivalentnom modelu vozila koje pokreće benzin, prema podacima globalne baze podataka i analitike vezane za energetsku tranziciju Wood Mackenzie. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), godišnja potražnja za bakrom do 2050. godine zahteva značajna ulaganja u nove rudnike, ali su se investicije poslednjih godina smanjivale. S obzirom na to da je ova zemlja bogata mineralnim sirovinama poput gvozdene rude, boksita, olova, cinka i bakra, a rudarstvo duboko ukorenjeno u istoriju ekonomije, nije isključeno otvaranje novih rudnika. Pored toga što je bogata navedenim rudama, u utrobi BiH skriva se još jedna ruda za kojom će u narednom periodu potražnja samo rasti. Reč je o litijumu bez kojeg nema snažnih baterija koje se ugrađuju u električne automobile, ali ni litijum-jonskih baterija za mobilne telefone i prenosne računare bez kojih je današnji svet praktično nezamisliv.

Rude i minerali

Ranije je objavljen podatak kako će globalna potražnja za litijumom rasti po stopi od 33,3 posto godišnje, a alternative za njega, za sada, nema. Fridrih Katzer, jedan od najznačajnijih geologa u BiH, još u vreme Austro-Ugarske rekao je: - BiH je zemlja izuzetno bogata rudama i mineralima. Kada je u pitanju litijum, ima ga i na području Domaljevac-Šamca, u delu centralne Bosne. U mesnoj zajednici Suvo Polje kod Bijeljine tvrde da litijuma itekako ima, međutim, Grad Bijeljina nije želeo da da odobrenje za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja litijuma i bora bijeljinskoj kompaniji Rodon jer nema dovoljno informacija ni pravni osnov za izdavanje tražene saglasnosti. Istraživanja su, međutim, odobrena u Ugljeviku i Loparama. Najviše lokacija s litijumom, prema Ministarstvu energetike i rudarstva RS-a, nalazi se na području Zvornika.

(Telegraf Biznis)