
Ako se zatvore granice – za nedelju dana bićemo GLADNI: Hrvatska u PANICI, Srbiju može zadesiti isti PROBLEM
Prema rečima dekana Agronomskog fakulteta Aleksandra Mešića, jedan od ključnih problema jeste to što je hrvatska poljoprivreda i dalje strukturisana kao u vreme naših dedova i baka.
Uvoz hrane u Hrvatsku je u poslednjih deset godina eksplodirao i danas premašuje 6,5 milijardi evra. Dok uvoz vrtoglavo raste, domaća proizvodnja ne uspeva da drži korak, a stanje u poljoprivredi postaje sve alarmantnije. Upravo o tim izazovima raspravljalo se na konferenciji o hrani održanoj u Zagrebu.
Kako prenosi HRT, prehrambenu samodovoljnost Hrvatske najbolje oslikava rečenica – "kada bi se zatvorile granice, za nedelju dana ostali bismo bez hrane." Domaćih proizvoda ima veoma malo, dok količina uvoznih iz godine u godinu raste. Uvozni proizvodi dominiraju rafovima u prodavnicama, ali problem je dublji nego što izgleda. Trgovci nisu jedini koje se može optužiti za prekomeran uvoz – i hrvatski proizvođači često uvoze gotove proizvode ili sirovine, pa ih tek potom plasiraju pod domaćim brendovima.
- Mislim da se svi trgovci trude da sve što može da se nabavi u Hrvatskoj – tu i nabave, ali jednostavno ne možete nabaviti dovoljno voća, povrća, svinjetine, govedine – apsolutno ne - rekao je Martin Evačić, predsednik izvršnog odbora HUP – Udruženja trgovine.
Na listi najčešće uvoznih namirnica, pored mesa, ističe se i mleko. „Mleka nam nedostaje izuzetno mnogo. Nikad nismo bili u goroj situaciji. Verovatno smo na 40, možda 45 odsto, pogotovo kad je reč o dugotrajnim mlečnim proizvodima“, upozorio je Mladen Jakopović, predsednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Izvozimo sirovine, uvozimo proizvode
Najpozitivniji primer u domaćoj poljoprivredi jeste proizvodnja žitarica i uljarica. Hrvatska izvozi kukuruz, pšenicu i soju – ali ono što se od njih proizvodi, poput brašna i gotovog testa, u velikoj meri se uvozi.
- Uvozimo poboljšivače pšenice, brašno, gotovo testo… U tom segmentu planiramo ulaganja u mlinarske kapacitete - rekao je Tugomir Majdak, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, piše Poslovni.hr.
Nedostaju znanje i pravac
Prema dekanu Agronomskog fakulteta Aleksandru Mešiću, jedan od glavnih problema jeste to što je hrvatska poljoprivreda i dalje zastarela i neprilagođena savremenom tržištu.
- Očigledno je da način na koji smo do sada radili nije dao rezultate. Možemo imati kvalitet i konkurentnost, ali nedostaje nam znanje - naglasio je Mešić.
Zaključak konferencije bio je jasan: hrvatska poljoprivreda ima potencijal, ali mora da ga počne ozbiljno razvijati – u suprotnom, postaće potpuno zavisna od hrane iz zemalja poput Nemačke, Danske i Holandije.
Može li se ovo odnositi i na Srbiju?
Mnogi srpski stručnjaci smatraju da se većina problema koji su opisani u hrvatskom kontekstu odnosi i na Srbiju. Oni često navode neke od ključnih:
Zastarela struktura poljoprivrede: Kao i u Hrvatskoj, srpska poljoprivreda se većim delom oslanja na male porodične farme sa tradicionalnim metodama, bez dovoljno modernizacije i mehanizacije.
Veliki uvoz hrane: Srbija uvozi značajne količine prerađene hrane, mlečnih proizvoda i mesa, dok izvozi sirove poljoprivredne proizvode.
Slaba samodovoljnost: Samostalna proizvodnja nije dovoljna za mnoge proizvode poput mleka i mesa, tako da u rafovima supermarketa ima veliki broj stranih brendova.
Ukratko – i Srbija i Hrvatska se nalaze pred istim izazovom: da ulažu u znanje, tehnologiju i domaću proizvodnju, ili da postanu potpuno zavisne od hrane iz uvoza.
(Telegraf Biznis)
Video: Šarlota Samelin ambasadorka Švedske u Srbiji: "Želimo da do 2045. godine imamo nultu emisiju gasova"
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Ustić Milorad
Nije proobllem samo znanje. Veliki problem je konkurentnost. Industrijskki jake zemllje imaju svoje znanje, trradiciju, tehnollogiju, potrrebnnu mehanizacijuu i vellike podsticajje. I baš državna davaanja čine nas nekonkurentnnim
Podelite komentar