"Čistačica zarađuje oko 175.000 RSD, bauštelci 350.000": Jelena otkrila koliko se isplati život u Nemačkoj
Jelena (36) već skoro deset godina živi u Rosenhajmu u Nemačkoj. Udala se i dobila dvoje dece, a u bliskoj budućnosti ne planira povratak u Hrvatsku.
-Pratila sam grupe na Facebooku i čitala iskustva Hrvata u Nemačkoj. Troje-četvoro bi se vratilo, ali većina je zadovoljna životom ovde - priča Jelena.
Dodaje da Nemačka, kao i svaka država, ima prednosti i mane.
- Ako oboje radi, može se uštedeti i imati pristojan život - ističe.
Statistikom potvrđeno: manji broj Hrvata u Nemačkoj
Statistika pokazuje da se trend menja. U 2024. Hrvatskoj je pozitivan migracijski saldo od 31.394 osobe, što znači da se više ljudi vratilo ili doselilo nego što ih je otišlo.
U Nemačku je prošle godine doselilo 14.756 Hrvata, dok ih je 23.905 napustilo zemlju. Pet godina ranije, 2018, u Nemačku je stiglo više od 33.000 Hrvata, a otišlo manje od 24.000.
Pad je vidljiv i u ukupnim brojkama: krajem 2023. u Nemačkoj je živelo 434.000 Hrvata, oko dve hiljade manje nego godinu ranije. Iako su i dalje peta po brojnosti među imigrantima iz EU, njihov broj već drugu godinu zaredom opada.
Život u Nemačkoj: visoki troškovi
Jelena kaže da život u Nemačkoj može biti skup, posebno ako se troši na izlaske, poroke ili putovanja.
- Kutija cigareta košta 10 evra, a samo za stan plaćamo 1.200 evra mesečno - objašnjava.
Za one koji dolaze s ciljem da uštede i planiraju život odgovorno, Nemačka i dalje nudi mogućnost štednje.
- Ako oboje roditelja radi, može se uštedeti od 500 do 800 evra mesečno - dodaje Jelena.
Plaće variraju u zavisnosti od posla: čistačica za 100 sati može zaraditi 1.200–1.500 evra, radnici na baušteli 2.500–3.000 evra za 160 sati, dok stručnjaci poput medicinskih sestara mogu očekivati još više.
Nedostatak porodice i podrške
Ipak, za mnoge Hrvate u Nemačkoj novac nije najvažniji.
- Najteže je što smo daleko od porodice i nemamo podršku oko dece - kaže Jelena.
- Mi koristimo godišnje odmore da ih posetimo, a ni u Hrvatskoj ne bismo mogli svakodnevno da se viđamo zbog obaveza - dodaje ona.
(Telegraf Biznis/Dnevno)
Video: Otvaranje ESG festivala kompanije Hemofarm.
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Mile
Kao pomocnik na bausteli, cistacica, radnik u proizvodnji itd svuda je kvalitet zivota slican-USA, DE, SRB, nijanse (koje nekad puno znace!) su u pitanju. Gde god ziveli, ucite i radite na sebi i tako cete poboljsati kvalitet zivota. Npr Cistacica moze osnovati firmu za ciscenje, pomocni radnik na bausteli moze postati majstor, radnik u proizvodnji moze se specijalizovati ili postati sef... E tu je razlika - u DE se to sve i vise od toga moze ako radite na sebi a u HR ili SRB tesko jer se neke druge vrednosti cene a ne rad, trud i ucenje. Napredovanje u inostranstvu je direktno proporcionalno poznavanju jezika te se odatle treba krenuti bez obzira na diplomu i obrazovanje
Podelite komentar