
Zdravstvo na ivici kolapsa: Hrvatskoj nedostaje lekara, pacijenti žrtve sistema
Hrvatsko zdravstvo suočava se sa ozbiljnim problemima kadrova, a novi Nacionalni plan specijalizacija za period 2025.–2029., koji je ministarstvo uputilo u javno savetovanje, ne zadovoljava sve potrebe, upozoravaju strukovne organizacije.
Plan predviđa ukupno 3.584 specijalizacije, s najviše mesta za porodičnu medicinu, hitnu medicinu, pedijatriju, ginekologiju i psihijatriju, dok je za kliničku radiologiju predviđeno 100 specijalizacija. Cilj plana je ravnomernija dostupnost lekara u celoj zemlji, posebno u primarnoj zaštiti i ruralnim područjima.
Hrvatska lekarska komora (HLK) i Koordinacija hrvatske porodične medicine (KoHOM) upozoravaju, međutim, da broj specijalizacija u porodičnoj medicini i dalje neće biti dovoljan. Trenutno nedostaje 286 porodičnih lekara, a gotovo 900 njih je starije od 60 godina, od kojih je 318 starije od 65 i već bi mogli u penziju, ali ostaju u ordinacijama zbog pacijenata.
"Žrtve sistema nisu samo lekari nego i pacijenti"
Mlade lekare od ove grane odbijaju loši radni uslovi, administrativni teret i premale plate u odnosu na druge specijaliste.
- Žrtve takvog sistema nisu samo lekari nego i pacijenti - poručuju iz KoHOM-a.
Analiza HLK-a pokazuje da novi plan predviđa smanjenje kvota u nekim deficitarnim specijalizacijama u odnosu na aktuelni plan – pedijatrija 16 odsto manje, klinička radiologija prepolovljena, a hitna medicina gotovo dvostruko manje specijalizacija. Komora ističe da samo raspisivanje mesta nije dovoljno i predlaže stimulativne mere poput boljih plata, rešenja stambenih pitanja, mentorstva i bolje organizacije rada. Takođe, zagovara zakon o radnopravnom statusu lekara i nacionalni sistem specijalističkog usavršavanja pod nadzorom HLK-a.
S druge strane, Udruženje poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ) plan ocenjuje pozitivno, ističući da će predviđeni broj specijalizacija, uključujući uže specijalizacije, omogućiti kontinuitet zdravstvene zaštite i nadoknadu odlaska kadrova u penziju.
- Važno je da se prilikom planiranja vodilo računa o teritorijalnoj raspodeli i nivoima zdravstvene zaštite. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti primarnoj zaštiti koja je temelj zdravstvenog sistema, a gde će u narednim godinama zbog prirodnog odlaska u penziju biti najizraženija potreba za nadoknadom kadrova - kaže direktor UPUZ-a Dražen Jurković.
(Telegraf Biznis/Dnevno)
Video: Promocija knjige privredna komora
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.