
Tramp građanima obećao milijarde od carina: Pare su tu ali on nema pristup centu - evo ko upravlja novcem
Predsednik Donald Tramp i njegovi najviši zvaničnici više puta su obećavali da će milijarde dolara prikupljenih kroz istorijski visoke carine iskoristiti za ključne prioritete kao što su plate vojnika, pomoć u ishrani i subvencije za farmere. Međutim to ne funkcioniše tako.
Administracija je do sada prikupila 200 milijardi dolara prihoda od carina, a predsednik Tramp i članovi njegovog kabineta hvalili su se da je to dokaz uspeha njihovih carinskih mera i sugerisali da sada tim novcem mogu slobodno da raspolažu.
- Uzećemo deo tog carinskog novca koji smo zaradili i daćemo ga našim farmerima, koji će, na neko vreme, biti pogođeni dok carine ne počnu da im koriste. Pobrinućemo se da naši farmeri budu u odličnoj formi, jer mi prikupljamo mnogo novca - rekao je Tramp novinarima u Ovalnoj kancelariji prošlog meseca.

Međutim, stvarnost je da Bela kuća ima vrlo ograničena ovlašćenja da raspolaže tim sredstvima bez odobrenja Kongresa, jer prihod koji prikuplja savezna vlada ide u Državnu blagajnu (Trezor), a Kongres odlučuje kako će taj novac biti raspodeljen.
Ko upravlja novcem?
Iako je predsednik više puta testirao granice izvršne vlasti zamrzavanjem, premeštanjem ili otkazivanjem milijardi dolara koje je Kongres već odobrio, zvaničnici administracije do sada nisu uspeli da pronađu zakonite načine da koriste prihode od carina onako kako su Tramp i njegovi saradnici obećavali.
- Ustav jasno daje zakonodavnoj grani vlasti ovlašćenje da nameće carine i poreze, kao i da troši i raspoređuje novac - rekao je senator Džeri Moran iz Kanzasa, republikanac i jedan od vodećih članova odbora za budžet.

- Dakle, iako me zanimaju predlozi Bele kuće i predsednika Trampa, neophodno je da Kongres preduzme korake da ih sprovede - ako se s njima složi - dodao je.
Suprotno tvrdnjama Trampa, potpredsednika Džej Di Vensa i sekretarke za štampu Bele kuće Karolin Levitt u proteklim nedeljama,Trampov glavni trgovinski zvaničnik priznao je problem.
„Kada carinski novac pristigne, on ide u Trezor Sjedinjenih Država. Kongres mora da ga odobri i raspodeli, zar ne? rekao je Džejmison Grir, američki trgovinski predstavnik, tokom govora u Ekonomskom klubu Njujorka ranije ovog meseca.
Plate za vojsku i pomoć majkama
Tako je potpredsednik Vens u nedelju rekao da će administracija iskoristiti carinski prihod za isplatu plata vojnicima tokom blokade rada vlade, ali Kancelarija za upravljanje i budžet tvrdi da su vojnici zapravo plaćeni iz fondova namenjenih vojnim istraživanjima i razvoju.
Ni sredstva koja Trampova administracija koristi za pomoć u ishrani majkama i bebama tokom blokade ne potiču od novih carina, uprkos izjavi Levitove da će ta pomoć biti finansirana iz prihoda od novih "Section 232" carina - odnosno taksi na industrije poput bakra, automobila, čelika i aluminijuma.

Umesto toga, administracija obezbeđuje sredstva za program WIC (Specijalni dodatni program ishrane za žene, odojčad i decu) tako što povlači novac iz fonda namenjenog školskim doručcima i ručkovima. Deo tog fonda dolazi iz carinskih prihoda iz prethodnih godina, na osnovu zakona starog gotovo 90 godina, uz dodatna sredstva koja Kongres odobrava svake godine.
Neuispunjena obećanja
Najveće neispunjeno obećanje u vezi sa korišćenjem carinskog prihoda tiče se pomoći farmerima, čiji su radnici i prihodi desetkovani Trampovim merama protiv migracija i trgovinskim ratovima.
Kina, koja je poslednjih godina bila najveće izvozno tržište američke poljoprivrede, prestala je da kupuje soju i druge useve od maja, kada je trgovinski rat eskalirao. Rezultat su neprodate zalihe i panika među farmerima.
- Farmerima je potrebna pomoć. Svima njima. Treba da usmerimo carinski prihod na njih... Trebalo bi da izdvojimo, recimo, 20 milijardi dolara za farmere - rekao je senator Džoš Holi iz Misurija.
To je otprilike onoliko koliko je Ministarstvo poljoprivrede isplatilo farmerima pogođenim trgovinskim ratom s Kinom tokom Trampovog prvog mandata. Ali fond Ministarstva poljoprivrede iz kog je ta pomoć dolazila sada je skoro prazan.

Administracija još uvek nije ponudila poljoprivrednim udruženjima detalje o eventualnom paketu pomoći, niti da li je zakonski moguće koristiti carinske prihode za to. Umesto toga, razmatraju da sredstva uzmu iz unutrašnjeg hitnog fonda USDA, suprotno Trampovim najavama. Taj proces, međutim, kasni zbog blokade rada vlade.
Čak i ako Bela kuća pronađe načine da preusmeri carinski novac za svoje planove, postoji granica koliko daleko može da ide. Iako su carinski prihodi značajno porasli zbog Trampovih visokih stopa na uvoz iz celog sveta, oni i dalje čine samo oko 4 odsto od ukupnih 4,6 biliona dolara koje je američka vlada ove godine prikupila - većinom kroz poreze na dohodak, socijalno osiguranje i zdravstveno osiguranje, piše Politiko.
Kongresna kancelarija za budžet (CBO) procenjuje da će prihodi od carina smanjiti američki budžetski deficit za 4 biliona dolara ako se carine zadrže do 2035. Taj iznos uključuje 3,3 biliona u prihodima i 700 milijardi uštedama na kamatama, što bi moglo da poništi povećanje državnog duga nastalo usled Trampovog zakona o porezima i rashodima donetog u julu.
(Telegraf Biznis)
Video: Promocija knjige privredna komora
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.