Zaposleni u Lukoilu da ne brinu, Gunvor neće povlačiti radikalne poteze: Stručnjak objasnio i zašto

D. K.
D. K.    
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Profesor Ekonomskog fakulteta Veljko Mijušković izjavio je danas, povodom odluke ruske naftne kompanije Lukoil da svoju imovinu van Rusije proda švedskoj kompaniji Gunvor, da je kada dođe do ovakve prodaje praksa da se zadrži lanac maloprodaje, zbog čega smatra da neće doći do radikalnijih poteza Gunvora onog momenta kada bude preuzeo Lukoil i da zaposleni u Srbiji ne treba da brinu za svoja radna mesta.

Mijušković je rekao da su mnogo više upitne situacije u Bugarskoj jer oni u vlasništvu imaju jedinu rafineriju u Bugarskoj, kao i u Rumuniji gde imaju više od 300 pumpi i rafineriju, dok u Srbiji imaju samo lanac benzinskih pumpi i skladišta koji će, smatra on, ostati netaknuti.

Kompanija Gunvor je privatna kompanija koja se bavi trgovinom energentima, izjavio je on i dodao da Torbjorn Tornkvist ima oko 80, 85 odsto udela vlasništva u toj kompaniji, dok ostatak udela imaju interni zaposleni što znači da nema spoljnih akcionara.

Veljko Mijušković Printskrin: Tanjug

Kada je uveden set sankciji Rusiji i njenim građanima 2014. godine, Genadi Timčenko je izašao iz vlasničke i upravljačke strukture i navodi se da njega tamo više nema. Ono što je važno ovde je šta se tačno prodaje i kakve je to situacija vezana za pumpe i zaposlene u Srbiji, to je najvažnije”, naveo je Mijušković za K1.

Na pitanje da li će Amerika odobriti potpisivanje sporazuma između Gunvora i Lukoila s obzirom na to da konačnu reč o tom sporazumu treba da da američko Ministarstvo finansija kako bi sve bilo završeno, Mijušković je rekao da će američko Ministarstvo finansija sada vagati između toga da li im je prioritet da sankcionišu dalje neku kompaniju koja je već bila pod njihovim sankcijama ili će prihvatiti Gunvor jer se više ne radi o ruskom vlasništvu.

"Ovde se postavlja pitanje šta se ovde kupuje. Gunvor je dogovorio sa Lukoilom da se prodaje tzv. Lukoil International GmbH koji podrazumeva njihovu mrežu van Rusije. Tu su najvažnije Bugarska, Rumunija i neke operacije koje oni imaju u Iraku, UAE i Egiptu, i naravno set ovih benzinskih stanica i skladišta u kojoj je uključena i Srbija", naveo je on.

Lukoil Foto:Shutterstock.com

Komentarišući to što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da je prodajom Lukoila u Srbiji rešen mali deo problema i da “nama ostaje problem NIS-a, za koji veruje da će biti rešen u danima pred nama”, Mijušković je ocenio da je ova izjava predsednika Vučića apsolutno na mestu zato što rešenje vezano za Lukoil rešava pitanje manjeg broja zaposlenih, ali ne rešava pitanje energije koje je sada veoma problematično.

Mijušković je dodao da iako pitanje NIS-a i dalje nije rešeni, pozitivno je to što je u prethodnom periodu predočeno nekoliko rešenja ruskoj strani za NIS.

“Ruska strana se još uvek nije oglasila i predsednik je rekao da ćemo mi sačekati još nekoliko dana. Ako se ništa ne bude desilo mi ćemo pristupiti nekom rešenju koje je za nas adekvatno da bi sačuvali interese građana”, istakao je on.

Kako je naveo, postoje tri rešenja koja bi bila u interesu građana Srbije, prvo je da se u određenoj prerađenoj formi uvozi američka nafta a da ostane rusko vlasništvo nad kompanijom, drugo rešenje je da se spoljni udeo proda nekoj neutralnoj strani, i treće je da dođe do transakcije između Srbije i Rusije i da se otkupi taj deo vlasništva uz klauzulu da se ono vrati kasnije kada sankcije budu skinute.

Odgovarajući na pitanje zašto treća opcija transakcije nije prihvatljiva za Ruse s obzirom na dobre odnose koje ima sa Srbijom, i zbog čega se oni premišljaju da prihvate tu opciju kao rešenje, Mijušković je rekao da nema trajnih prijatelja i da je narativ o prijateljstvu među narodima, ali ne ekonomski.

“Postoje privremeni i trajni interesi. Mi ne znamo da je ruskoj strani neprihvatljiva ta treća opcija jer se oni još nisu izjasnili o tome, ostaje da se vidi. Oni verovatno pretpostavljaju da bi izgubili određeni deo uticaja u slučaju kada bi se to desilo”, ocenio je on.

Na pitanje koliko bi zajednički nastup Vučića, mađarskog premijera Viktora Orban i slovačkog premijera Roberta Fica nešto da promeni s obzirom na to da je Vučić izjavio da sa Mađarskom i Slovačkom razgovara o formiranju zajedničke grupe koja bi se bavila rešenjem problema izazvanih sankcijama ruskim naftnim i gasnim kompanijama, Mijušković je ocenio da će američka administracija na kraju svega ovoga imati poslednju reč s obzirom na to da predsednik SAD Donald Tramp često donese odluke a da ga onda administracija ospori.

Dodao je da iako smatra da može postojati određena zona zajedničkog uticaja i prijateljskog pritiska ka američkoj strani, od toga se ne može očekivati previše.

Prema njegovim rečima, trajno rešenje između Rusije i SAD će pre biti ono što će celu ovu situaciju staviti ad akta.

Mijušković je napomenuo da ukoliko se reši ova situacija u narednom periodu, to ne znači da će istog dana automatski NIS biti skinut sa liste sankcija OFAC, već da to može da potraje nekoliko nedelja pa čak i meseci u zavisnosti od složenosti transakcije.

(Telegraf Biznis/Tanjug)

Video: ODRŽIVOST PR

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>