Putin je juče pretrpeo težak udarac: Rusija bi ga mogla osećati i nakon rata

D. K.
D. K.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Ruski naftni gigant Lukoil pristao je da proda celokupnu imovinu u inostranstvu američkoj investicionoj kompaniji, u poslu čija se vrednost procenjuje na oko 22 milijarde dolara, što se tumači kao jasan znak da sankcije administracije predsednika Donalda Trampa protiv Moskve daju konkretne rezultate, piše Njusvik.

Prodaja dolazi u trenutku kada se Lukoil suočava sa blokirajućim američkim sankcijama, a analitičari ocenjuju da bi ovaj potez mogao da predstavlja težak ekonomski udarac za Kremlj.

SANKCIJE LUKOILU I ROSNJEFTU

Lukoil, najveća privatna kompanija u Rusiji po prihodima, godinama se izdvajao po snažnom međunarodnom prisustvu. Za razliku od državnih energetskih giganata poput Rosnjefta, Lukoil je masovno ulagao u inostranstvo – od rafinerija u Evropi, preko istražnih i proizvodnih postrojenja na Bliskom istoku, do mreže benzinskih stanica širom sveta.

Samo u Sjedinjenim Američkim Državama Lukoil poseduje oko 200 benzinskih pumpi u Nju Džerziju, Njujorku i Pensilvaniji. Takva strategija je decenijama obezbeđivala Moskvi ekonomski i politički uticaj, a samoj kompaniji stabilne prihode van Rusije.

Situacija se drastično promenila nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kada su SAD i zapadni saveznici uveli talase sankcija. Ključni trenutak nastupio je u oktobru prošle godine, kada je Trampova administracija uvela ciljane sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta.

KAKO SU TRAMPOVE SANKCIJE POGODILE CILJ

Sankcije koje su SAD uvele u oktobru imale su za cilj da pojačaju finansijski pritisak na Rusiju zbog rata u Ukrajini. Ubrzo im se pridružila i Velika Britanija, uvodeći mere protiv obe kompanije, kao i protiv desetina tankera iz takozvane „flote iz senke“, optuženih za zaobilaženje zabrana izvoza ruske nafte.

Tim merama je blokirana sva imovina i interesi Lukoila u SAD ili pod kontrolom američkih državljana, uključujući i imovinu brojnih podružnica.

Američki ministar finansija Skot Besent opisao je Lukoil kao deo „ratne mašine Kremlja“, poručivši da je „vreme da se zaustavi ubijanje i uspostavi trenutni prekid vatre“.

Predsednik Donald Tramp, komentarišući sankcije, izjavio je da je „jednostavno osetio da je došlo pravo vreme“, dodajući da se sa tim, po njegovom mišljenju, moglo krenuti i ranije, piše Index.hr.

S druge strane, Putinov saveznik Dmitrij Medvedev oštro je reagovao, ocenivši da su sankcije „čin objave rata Rusiji“ i optuživši Trampa da je „u potpunosti stao uz Evropu“.

ŠTA TO ZNAČI ZA RUSIJU

Prodaja Lukoilove imovine u inostranstvu predstavlja ozbiljan udarac za ruske poreske prihode, naročito u trenutku kada je državni budžet pod snažnim pritiskom zbog rata.

Za razliku od državnih kompanija, Lukoil je iz inostranstva generisao stabilne prihode koji su se u Rusiju vraćali kroz dividende i poreze. Njihovim gubitkom, Moskva ostaje bez značajnog izvora deviza.

Prema podacima Rojtersa, prihodi ruskog federalnog budžeta od poreza na naftu i gas mogli bi ovog meseca da padnu za 46 odsto u odnosu na isti period prošle godine, na oko 420 milijardi rubalja (oko 5,4 milijarde dolara), što bi bio najniži nivo od avgusta 2020. godine.

Nafta i gas i dalje čine oko trećinu ukupnih budžetskih prihoda Rusije, a ta zavisnost dodatno je porasla zbog naglog rasta vojne potrošnje.

(Telegraf Biznis)

Video: Direktor NAT-a profesor dr. Nebojša Zdravković

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>