Osobe sa invaliditetom u Hrvatskoj teško dolaze do posla: Evo kako kompanije izbegavaju njihovo zapošljavanje

Željko Pudić je pre oko 20 godina dobio dijagnozu multiple skleroze. Ipak, uprkos bolesti, nastavio je da radi kao tržišni nadzornik, a tokom skoro 40 godina radnog staža nije otvorio nijedan dan bolovanja.

Danas je predsednik Saveza društava multiple skleroze Hrvatske i svojim primerom želi da razbije predrasude o osobama sa invaliditetom na tržištu rada. Iako postoje zakoni, podsticaji i hroničan nedostatak radne snage, osobe sa invaliditetom u Hrvatskoj i dalje se znatno teže zapošljavaju nego ostali građani, prenosi Poslovni.

Teme za vas

Hrvatska među lošijima u Evropi

Hrvatska je po zaposlenosti osoba sa invaliditetom pri dnu evropske liste. Razlika u stopi zaposlenosti između osoba bez invaliditeta i osoba sa invaliditetom iznosi čak 41%, dok je prosek Evropske unije oko 24%. Lošija je samo Rumunija, gde taj jaz dostiže 45%.

Blagi napredak, ali i dalje veliki problem

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tokom 2024. godine posao je pronašlo više od 4.300 osoba sa invaliditetom, što je rast od oko 21% u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno se smanjuje broj nezaposlenih osoba sa invaliditetom na evidenciji Zavoda.

Ipak, osobe sa invaliditetom i dalje čine oko 11% ukupnog broja nezaposlenih, iako njihov udeo u ukupnoj populaciji nije ni približno toliko visok. Mnogi i dalje ostaju bez posla ili rade poslove koji ne odgovaraju njihovim kvalifikacijama.

U razvijenim evropskim državama poput Nemačke, Austrije, Holandije i skandinavskih zemalja, osobe sa invaliditetom znatno su više zastupljene na tržištu rada. Tamo su radna mesta prilagođenija, fleksibilni modeli rada uobičajeni, a poslodavci otvoreniji prema zapošljavanju osoba sa zdravstvenim ograničenjima.

Sistem postoji, ali problemi ostaju

Hrvatska ima uspostavljen sistem podsticaja za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Poslodavci koji imaju najmanje 20 zaposlenih obavezni su da zaposle određeni procenat osoba sa invaliditetom (najčešće 3%) ili da plaćaju posebnu naknadu.

Država poslodavcima nudi subvencije za plate, prilagođavanje radnog mesta, stručnu podršku i druge olakšice.

Međutim, mnogi poslodavci i dalje radije plaćaju kazne nego što zapošljavaju osobe sa invaliditetom. Udruženja upozoravaju da su predrasude i dalje najveća prepreka - mnogi i dalje veruju da će osobe sa invaliditetom češće izostajati s posla, imati manju produktivnost ili zahtevati velika prilagođavanja radnog okruženja.

Željko Pudić ističe da praksa često pokazuje suprotno - da osobe sa invaliditetom mogu biti jednako, pa čak i više pouzdane i posvećene radu.

(Telegraf Biznis/Dnevno)