Evo zašto je Đerdap 3 mnogo više od hidroelektrane: Najvažniji energetski projekat Srbije tek dolazi
Potpisivanje Memoranduma o razumevanju između Srbije i Rumunije o projektu Reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 predstavlja mnogo više od još jednog koraka u realizaciji velikog energetskog projekta. Reč je o investiciji koja bi mogla da promeni način na koji Srbija proizvodi, skladišti i prodaje električnu energiju, ali i da značajno utiče na privredni rast, energetsku bezbednost i privlačenje novih investicija.
Sa procenjenom vrednošću od 2,6 milijardi evra i planiranom instalisanom snagom od 2.400 megavata, Đerdap 3 bio bi jedan od najvećih infrastrukturnih poduhvata u istoriji srpske energetike. Međutim, njegova najveća vrednost nije samo u proizvodnji električne energije, već u mogućnosti da Srbija prvi put dobije veliki sistem za skladištenje energije.
To je upravo ono što postaje najvrednija roba u evropskoj energetici. Kako raste proizvodnja struje iz vetra i sunca, raste i potreba da se višak energije sačuva za trenutke kada nema vetra ili kada solarne elektrane ne proizvode dovoljno. Reverzibilne hidroelektrane funkcionišu kao ogromne baterije. Kada je struja jeftina i ima je u izobilju, voda se pumpa u višu akumulaciju. Kada potrošnja poraste i cena električne energije skoči, voda se vraća kroz turbine i proizvodi struju.
Za Srbiju to znači mogućnost da kupuje električnu energiju kada je jeftina, skladišti je i koristi ili prodaje kada njena cena bude višestruko veća. Upravo zbog toga stručnjaci ovakve elektrane smatraju jednim od najisplativijih energetskih objekata u narednim decenijama.
Ekonomski značaj projekta ne završava se na tržištu električne energije. Izgradnja kompleksa vrednog više milijardi evra podrazumevala bi višegodišnje angažovanje domaće građevinske operative, mašinske industrije, proizvođača opreme, projektantskih kuća i brojnih pratećih delatnosti. Takvi projekti imaju snažan multiplikativni efekat na ekonomiju jer stvaraju hiljade radnih mesta i povećavaju tražnju u velikom broju sektora.
Istovremeno, stabilniji elektroenergetski sistem mogao bi da postane važan argument za dolazak novih investitora. Veliki industrijski pogoni danas sve češće biraju zemlje koje mogu da garantuju sigurno snabdevanje električnom energijom i stabilne cene. Upravo dostupnost energije postaje jedan od ključnih faktora konkurentnosti nacionalnih ekonomija.
Posebno važan aspekt jeste razvoj obnovljivih izvora energije. Srbija ubrzano povećava kapacitete vetroparkova i solarnih elektrana, ali bez velikih sistema za skladištenje energije njihov puni potencijal ne može da bude iskorišćen. Đerdap 3 mogao bi da omogući znatno veću integraciju obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem, čime bi se smanjila potreba za proizvodnjom električne energije iz fosilnih goriva.
To bi dugoročno moglo da znači i manje troškove za uvoz električne energije u periodima kada domaća proizvodnja nije dovoljna. Srbija je prethodnih godina, posebno tokom energetske krize u Evropi, izdvajala značajna sredstva za kupovinu struje na međunarodnom tržištu po rekordnim cenama. Veći domaći kapaciteti za proizvodnju i skladištenje energije smanjili bi izloženost takvim tržišnim šokovima.
Projekat ima i regionalnu dimenziju. Saradnja Srbije i Rumunije na Đerdapu već decenijama predstavlja jedan od najuspešnijih primera prekogranične saradnje u energetici. Novi projekat mogao bi dodatno da ojača poziciju obe zemlje na regionalnom tržištu električne energije, posebno u periodu kada jugoistočna Evropa postaje važan energetski koridor između istoka i zapada kontinenta.
Naravno, realizacija ovako velikog projekta neće biti jednostavna. Potrebno je usaglasiti tehnička, ekološka i međunarodna pitanja, obezbediti finansiranje i sprovesti složene procedure planiranja i izgradnje. Rumunija je već naglasila da će posebna pažnja biti posvećena zaštiti priobalja, radu postojećih hidroelektrana i bezbednosti plovidbe na Dunavu.
Ipak, ako bude realizovan prema planu, Đerdap 3 mogao bi da postane jedan od najvažnijih ekonomskih i energetskih projekata Srbije u 21. veku. U vremenu kada se energetska sigurnost sve više izjednačava sa ekonomskom sigurnošću, ovakva investicija ne predstavlja samo novu hidroelektranu, već i dugoročnu razvojnu infrastrukturu koja može da donese veću stabilnost, konkurentniju privredu i snažniju poziciju Srbije na evropskom energetskom tržištu.
(Telegraf Biznis)
Video: Đedović: Sve strane gube strpljenje u pregovorima o NIS-u, Srbija uradila sve što je do nje
Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Prle
Ogroman projekat. Nije mi jasno zašto je EXPO pet puta skuplji.
Podelite komentar