• 1

Dobre vesti za jednu grupu radnika: Oni će prvi naći posao, jer se poslodavci odriču stigmatizacije

Prema podacima Zavoda za statistiku rada, procenat osoba sa invaliditetom koji rade u Americi, iznosi svega 22,5 odsto

  • 1
Kancelarija, ugovori Foto: Pixabay

Nedostatak radnika u Americi tera poslodavce da na sve načine zadrže svoje radnike, ali i otvara priliku za sve one koje menadžeri za zapošljavanje obično zanemaruju.

Zagovornici marginalizovanih grupa, kao što su osobe sa invaliditetom, bivši zatvorenici i oni koji su nesigurni u stambenom zbrinjavanju, kažu da današnje tržište rada omogućava ljudima sa kojima rade da pokažu poslodavcima - i sebi - da mogu biti vredan doprinos naprednoj ekonomiji.

"Poslodavci su danas spremniji da daju priliku nekome da pokaže da je kvalifikovan za posao", kaže Dag Smit direktor službe za zapošljavanje iz neprofitne organizacije koja pomaže u zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

Prema podacima Zavoda za statistiku rada, procenat osoba sa invaliditetom koji rade u Americi, iako i dalje nizak sa  22,5 odsto, predstavlja blago povećanje u odnosu na prethodnu godinu, kada je taj broj iznosio 21,6 odsto.

"Mislim da poslodavci ne mogu biti toliko izbirljivi kao što su bili ranije“, priča za CNN Karli Kamerer izvršna direktorka neprofitne organizacije koja pomaže mladima bez smeštaja.

"Postoji osećaj dostojanstva i vrednosti koji proizilazi iz zaposlenja... Ponekad, samo to samopouzdanje da ćete sami napraviti svoj put i zaraditi platu može mnogo pomoći", dodaje.

Kako navodi, vlasnici malih preduzeća polako počinju da ih ispituju o mladima za posao.

"Ljudi nas skoro doživljavaju kao agenciju za zapošljavanje, tako da smo uspeli da povećamo mogućnosti i da budemo skoro kao cevovod ili izvor preporuka za našu omladinu", objašnjava Kamererova.

Povećavaju plate, ali radnika nema

Firma, radnici, zaposleni, posao,kancelarija, open office Foto: Pixabay

Izvršni direktor kompanije Sustenance Coffe u Mineapolisu Bret Struv objašnjava da je već povećao platu za 15 do 20 odsto kada je tržište počelo da se zagreva prošle jeseni, ali da mu je teško da nadoknadi radnu snagu koja mu je neophodna da isprati rast poslovanja.

"Morate da uradite dosta aktivnog zapošljavanja da biste dobili količinu rada koja vam je potrebna da biste razvili posao", objasnio je Bret koji je zaposlio mladića iz programa mladih koji nemaju smeštaj.

On se tako dobro pokazao, da Bret planira da zaposli još jednog radnika na jesen.

"Ovo je neko koga želim da zadržim", objašnjava.

Oni koji su osuđivani, sa druge strane, susreću se sa mnogo većim izazovom.

"Između 1980. i 2010. godine, udeo Amerikanaca sa krivičnim delom se utrostručio... proizvod porasta rata protiv droge i masovnog zatvaranja. Sada u našim zajednicama ima mnogo više ljudi koji imaju to iskustvo i imaju tu barijeru nego što je nekada bilo", objašnjava Aron Sojourner ekonomista rada i viši istraživač iz Instituta za istraživanje zapošljavanja.

Ali, sa pojavom krize na tržištu, i ova situacija se menja. Na široka vrata se vraća zapošljavanje sa fer šansama, koje se odnosi na prakse zapošljavanja koje ne isključuju ili diskriminišu kandidate sa kriminalnom prošlošću.

"Često ne moramo da objavljujemo za poslove... Kada se pročuje da imate praksu zapošljavanja sa fer šansama, ljudi dolaze kod vas", priča Amanda Lagrandž iz jedne kompanije u Minesoti.

"Bez iskustva"

Učenici, studenti, devojka, devojke Foto: Shutterstock

Čest problem sa kojima se mladi susreću, pa i kod nas, je obavezno posedovanje iskustva prilikom apliciranja za posao. Ali šta je sa studentima koji tek uplivavaju u svet poslovanja, ili pak onima koji su odlučili da promene profesiju?

Rešenje je u zapošljavanju mladih na određeno vreme, kako bi stekli veštine koje su im neophodne za tržište rada. Na taj način poslodavci smanjuju potrebu za radnom snagom, a mladi stiču iskustvo koje im je neophodno.

Tržište rada bilo je u problemu i pre pandemije. Ljudi koji se penzionišu, pad nataliteta nedostatak brige o deci i usporavanje imigracije sugerisali su dugoročni izazov za zapošljavanje.

"Već 2018. godine, kada smo videli da stope nezaposlenosti nastavljaju da opadaju, shvatili smo da više nemamo luksuz da uopšte ne uzimamo u obzir ljude“, rekao je Džoni Tejlor, predsednik i izvršni direktor Društva za upravljanje ljudskim resursima.

"Problem je stigma. Svaki poslodavac mora dati ljudima dozvolu da zapošljavaju iz neiskorišćenih grupa talenata. To moramo da unesemo u našu organizaciju",  dodao je.

Video: Daniel Akerman meri sreću i zadovoljstvo radnika: Ovako će izgledati Balkan u narednih 5 godina

(Telegraf Biznis)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>