Advokat za Telegraf objašnjava kako da prepoznate mobing na poslu: Šta su sindromi "punog" i "praznog stola"?

Foto: Shutterstock

Kako većinu vremena provodimo na poslu, odnosi sa zaposlenima kao i nadređenima i te kako utiču na naš život. Nije tajna da se često dešava da se zaposleni nađu u nezgodnoj poziciji, ali ne znaju šta im je činiti. U razgovoru sa advokaticom Sonjom Pekić iz istoimene advokatske kancelarije razgovarali smo  o pravima zaposlenih, kako da radnici prepoznaju da trpe mobing i šta su sindromi "punog" i "praznog stola".

Mobing na poslu može se definisati sa više različitih apekata, i često nije odmah uočljiv.

- Zlostavljanje na radu, poznatije kao mobing, poslodavac može vršiti na razne načine. Prema Zakonu o sprečavanju zlostavljanja na radu, zlostavljanje jeste svako aktivno ili pasivno ponašanje prema zaposlenom koje se ponavlja, a koje za cilj ima ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja, položaja zaposlenog i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu raskine radni odnos ili otkaže ugovor o radu ili drugi ugovor. Izvršilac zlostavljanja može biti poslodavac sa svojstvom fizičkog lica ili odgovorno lice kod poslodavca sa svojstvom pravnog lica, zaposleni ili grupa zaposlenih kod poslodavca - priča advokatica Pekić za Telegraf Biznis.

Teme za vas

Foto: Shutterstock

Sindrom "praznog stola"

Kako pojašnjava, mobing predstavlja i sindrom "praznog stola", kada zaposleni ne dobija radne zadatke, isključen je iz komunikacije sa drugim zaposlenima, ili se zadaju zadaci neprilagođeni profesionalnoj kvalifikaciji (zadaci su ili prejednostavni ili preteški, zahtevaju od žrtve izvršenje zadataka za koje nije kvalifikovan…), vrlo često sa ciljem da zaposleni na sopstvenu inicijativu raskine radni odnos.

Sindrom "punog stola"

S druge strane, kako advokatica navodi, mobing predstavlja i sindrom "punog stola", kada je zaposleni zatrpan mnogobrojnim zadacima, kao i zaduživanje zaposlenog i poslovima koji nisu u opisu njegovih poslova, za koje nije potrebna visoka stručna sprema koju zaposleni ima, a u cilju njegovog omalovažavanja.

- Smatra se mobingom i ponašanje poslodavca koje se ogleda u uvredljivom i ponižavajućem ponašanju prema zaposlenom, što za posledicu ima vređanje njegovog dostojanstva i ličnog i profesionalnog integriteta, što uključuje i seksualno uznemiravanje. Mobing postoji bez obzira da li su radnje preduzete sa namerom povređivanja - istakla je advokatica za Telegraf Biznis.

Za postojanje mobinga potrebna dva uslova, ponavljanje i umišljaj, kao i tri zaštićena dobra, ličnost žrtve, pogoršavanje okruženja stvaranjem neprijateljske i uvredljive radne sredine i pogoršanje uslova rada.

Foto: Shutterstock

Kako postupiti?

- Zaposleni koji smatra da je izložen mobingu može protiv poslodavca da podnese tužbu nadležnom sudu, i ako Sud utvrdi mobing, zaposleni ima pravo na naknadu nematerijalne štete za duševne bolove zbog povrede dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, obustavu svake dalje radnje mobinga kao i eventualnu materijalnu štetu (ako npr. zbog mobinga praznog stola zaposleni nije ostvario rezultate, a zarada mu zavisi od rezultata rada) - zaključuje advokatica Pekić.

(Telegraf Biznis)